Negativni i pozitivni učinci rada Vlade: Od rasta javnog duga do tužbe Rusa

• Rast javnog duga - Javni dug sa garancijama iznosi 2,32 milijarde eura ili 69,64 odsto bruto-domaćeg proizvoda. Taj iznos sadrži dug države, preduzeća u njenom većinskom vlasništvu i garancije kojima je Vlada bila žirant za tuđe kredite. Državni dug na kraju prošle godine bio je 1,7 milijardi (51,2 odsto BDP-a). Na kraju trećeg kvartala ove godine državni dug je 1,84 milijarde (58 odsto BDP-a prema Monstatu), a projektovan je na 1,89 milijardi do kraja godine.

• Još 250 miliona kredita – Sedma Vlada Mila Đukanovića građane je zadužila još 250 miliona eura za otplatu dijela starog duga, pokrivanje garancija za kredite KAP-a koje su nadomjestili viškom prihoda, za pokrivanje redovnih obaveza - isplatu penzija, plata iz budžeta, socijalnih davanja…

• Više nezaposlenih – Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na kraju prošle godine bilo je nezaposleno 31.232 građana - 13,46 odsto. Nezaposlenih je ove sedmice 14,91 odsto - 3.367 više nego u istom periodu 2012. Prema Monstatu, nezaposlenih ima 48.700 ili 19,2 odsto, što je neznatno manje nego krajem prošle godine.

• Digli PDV - Od 1. jula porez na dodatu vrijednost povećan je sa 17 na 19 odsto. Državnom budžetu od toga, prema procjeni Ministarstva finansija, za pola godine - 35 do 40 miliona.

• Zamrznute penzije – Penzioneri su ostali bez povišice. Izbjegnuto usklađivanje sa inflacijom i povećanje za 3,3 odsto. Budžetu 12 miliona eura. Umjesto toga, penzionerima samo oko milion pomoći.

• Krizni porez – Uveli od 1. januara. Sve zarade do bruto iznosa od 720 eura, odnosno neto oko 480 oporezuju se po stopi od devet odsto, a iznad toga sa 15 odsto. Do sada od toga uzeli 6,5 miliona eura, a procjena je da će do kraja godine uzeti 7,5 miliona. Taj porez hoće da zadrže i 2014.

• Euro po euro – Namet koji je u julu prošle godine uvela Vlada Igora Lukšića, nastavila je da naplaćuje ova Vlada. Po euro mjesečno se uzima građanima za aktivne telefonske kartice, kablovsku televiziju i brojila za struju većini domaćinstava. Taksa se naplaćuje i na upotrebu duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima. Od toga državnoj kasi do sada oko 14 miliona. Vlada bi da takse, koje ističu krajem godine, važe i 2014. U Skupštini za to nemaju većinu, jer su protiv opozicija i SDP. Traže alternativno rješenje da oporezuju građane.

• Pad plata - Prosječna zarada je, prema Monstatu, 475 eura, a u decembru 2012. iznosila je 497 eura. Da bi podmirilo osnovne životne potrebe, četvoročlanom domaćinstvu treba 800,1 eura. Potrošačka korpa je neznatno skuplja u odnosu na decembar, kada je formirana Vlada, a tokom godine je dostizala 807,8 eura.

• Minimalac - Socijalni partneri dogovorili da minimalnu zaradu povećaju sa 147 na 193 eura.

• Štede li - Preduzeća u većinskom vlasništvu države i javne ustanove kojima je Vlada tražila da štede u korist budžeta, prema procjeni Ministarstva finansija, treba da prebace u budžet 10,1 milion eura. To je skoro osam puta manje od iznosa koji je uzet građanima i privredi preko povećanog PDV-a, kriznog poreza, zamrznutih penzija i taksi “euro po euro” (oko 75 miliona). Vlada je u maju, nakon što je utvrđeno da preduzeća u državnom vlasništvu nisu poštovala mjere štednje iz 2012, tražila da višak prihoda do 70 odsto prebace budžetu. Obaveza je i da firme u kojima država ima manji udio dodaju dio proporcionalno udjelu vlasništva. Izvršni direktori od 15. juna ne smiju primati više od 974 eura (tadašnje dvije prosječne zarade u državi), a zarade nižih rukovodilaca su ograničene na 730 eura (tadašnju jednu i po prosječnu platu). Još nije obavljen izvještaj da li je to poštovano.

• Crna lista i poreski dug – Poreski dug je iznosio 354 miliona eura na kraju prošle godine. Prema nedavnom podatku Poreske uprave, iznosi 330 miliona. Donijeta je i uredba o naplati poreskih potraživanja imovinom dužnika da bi smanjili dug koji je godinama nagomilavan, a još nije utvrđena odgovornost za to. U julu je objavljena prva lista najvećih poreskih dužnika prema kojoj su prve pozicije držali Rudnik uglja sa 17,4 miliona i Elektroprivreda sa prikazanim dugom od skoro 15 miliona. Na spisku su i firme brojnih biznismena bliskih vlasti koji godinama patriotizam nijesu pokazali plaćanjem poreza. Na jesenjoj listi najvećih dužnika kolo je predvodio Duvanski kombinat u stečaju od kojeg država potražuje 39 miliona. Skupštini poslat predlog zakona o otpisu kamata na poreske i carinske obaveze da bi se pokušala naplatiti glavnica duga. Ukupan udio kamate u poreskom dugu je 88 miliona.

• Slabi na A2A – Vlada Igora Lukšića dozvolila je italijanskom A2A da državna Elektroprivreda, kojom upravlja italijanska kompanija, ne plaća poreze dok KAP ne plaća struju. Ova izvršna vlast je pokušala da taj dug poravna na štetu državnog budžeta. Nakon što nije uspjelo u Skupštini, odugovlačili su naplatu poreskog duga, koji sada iznosi oko 50 miliona, nakon što je dio plaćen. Očekuje se da Vlada i EPCG potpišu sporazum kojim će se definisati u koliko rata će energetska kompanija platiti poreze.

• Bijela lista - Objavljena je i spisak sa imenima redovnih poreskih platiša.

• Krađa – Nelegalno povlačenje struje za rad KAP-a iz evropske interkonekcije od 22. februara do 25. maja Vlada prevalila na građane Crne Gore. U internom dokumentu priznali da to iz državnog budžeta pokrivaju sa oko sedam miliona eura, od čega je već tri miliona plaćeno. Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač krađu struje nazvao “pravom hajdučijom” i Vladu, uz KAP, označio krivcem.

• Rebalans - Predlog rebalansa budžeta predložen je krajem juna i njime je traženo da Skupština potvrdi da se država dodatno zaduži 102 miliona eura (bez kamata) da bi otplaćivala kredite KAP-a za koje je Vlada dala garancije. Vlada je tražila nove subvencije KAP-u za struju od 45 miliona, kao i da dug KAP-a za struju od 61 milion eura poravna sa poreskim dugom Elektroprivrede i Rudnika uglja. To na štetu državnog budžeta, odnosno građana. U prebijanju dugova predviđani i CGES i Montenegro bonus. Ministar finansija Radoje Žugić je povukao 1. avgusta predlog izmjena budžeta za 2013. iz skupštinske procedure jer ga Skupština ne bi usvojila, pošto su opozicija i SDP bili protiv. Da nije prošao rebalans, Vlada Đukanovića bi javno dobila signal da nema povjerenje parlamenta. Ministar je više puta najavljivao novi rebalans. Sada saopštava da izmena budžeta vjerovatno neće biti jer vanredni prihodi pokrivaju vanredni trošak za KAP. Uz opoziciju, manja članica vlasti - SDP se izjasnila da Vladi zbog pada državnih garancija za kredite KAP-a treba rebalans. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić poručio je da ako ne bude rebalansa neko mora da odgovara zbog preusmjeravanja novca za ono što nije planirano budžetom, bez saglasja Skupštine. Žugić odgovorio da je dovoljno što je “poštovao Zakon o budžetu”.

• Više prihoda - Državni budžet puniji za 100 miliona eura nego 2012. Osim preko novčanika građana, Ministarstvo finansija uspjelo da iz sive zone naplati više prihoda. Sve otišlo na vanredni trošak – pokrivene garancije za kredite KAP-a.

• Pad garancija – Većina kredita za KAP, čije vraćanje je garantovala šesta Đukanovićeva Vlada, stigla na naplatu 2013. Stečaj KAP-u od 8. jula ubrzao je aktiviranje državnih garancija. Oko 113 miliona sa kamatama vraćaju građani Crne Gore po osnovu ugovora o poravnanju Vlade i of šor CEAC-a iza kojeg stoji ruski tajkun Oleg Deripaska.

• (Ne)poštovanje zakona - “Razmotrićemo sve sugestije koje se odnose na zakonodavni okvir, posebno Zakon o radu, jer naše tržište rada još nije dovoljno fleksibilno”, rekao je Đukanović 4. decembra 2012. Unija poslodavaca je tražila da se prolongira rok za dodjelu ugovora na neodređeno. Od stava Vlade zavisi hoće li poslodavci od 22. decembra poštovati Zakon o radu kojim se propisuje da zaposleni ne može kod istog poslodavca raditi duže od dvije godine na određeno, već ga mora zaposliti za stalno. Radi se o oko 30.000 ljudi, kojima prijete otkazi.

• Bez opšteg kolektivnog - Opšti kolektivni ugovor (OKU) nije usvojen ni u ovoj godini, a prethodni je istekao 30. septembra 2012. Radnici bez brojnih prava – plaćanja minulog rada, noćnog i rada tokom praznika, slobodnih dana…

• Tajne ponude - Od formiranja sedme Đukanovićeve Vlade, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković zatvorio sjednice Socijalnog savjeta za javnost kada odlučuju o Zakonu o radu i ostalim važnim pitanjima za radnike. Samo jednom su mediji prisustvovali, kada se raspravljalo o poljoprivredi.

• Poskupljenje struje - Nakon što je Vlada, uz podršku većine u Skupštini, opteretila građane raznim nametima, i Regulatorna agencija za energetiku je povećala cijenu struje za domaćinstva za 2,4 odsto. Kilovat-sat električne energije košta 9,9 centi sa PDV-om.

• Ponude za Termoelektranu - Devet ponuda na tenderu za izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima. Projekat državne EPCG, kojom upravlja italijanski A2A, i kompanije koja bude izabrana. Za gradnju druge TE nude od 210,5 miliona do 520 miliona. Tender za istraživanje nafte u podmorju otvoren do kraja februara.

• Raskidi bez raskida - Premijer je obećao da će sa partnerima iz privatizacionih poslova “bez oklijevanja ugovore raskinuti”, ukoliko nijesu poštovali obaveze. Nije raskinut ugovor sa kupcem hotela As u Perazića dolu ni nakon 11 godina, iako nijesu dostavljene garancije da će završiti objekat. Nova šansa i konzorcijumu HLT fonda i Primorja, koji za dvije godine treba da završi Centar Igalo. Za hotele Planinka i Jezera na Žabljaku, Privredni sud u Bijelom Polju je pokrenuo proceduru za raskid ugovora. Najavljen raskid sa vlasnikom Marine Bar. Restis grupi, odnosno Adriatiku, odobrili povoljnije uslove za zakup grad-hotela Sveti Stefan.

• Stečaj za stečajem - Stečaj KAP-u, Rudnicima boksita, Zavodu za izgradnju Bara, Pantomarketu, Alboni… Povećan broj stečajeva za 20 odsto za devet mjeseci 2013. u odnosu na isti period 2012.

• Htjeli da isplate Deripasku – DPS odnosno Đukanović zagovarao “spasavanje KAP-a” uz isplatu partneru Olegu Deripaski 40 miliona eura da bi izašao iz vlasničke strukture ili 51 milion (ako su rate), hvaleći se da to mijenja sa 120 miliona eura navodnih dugova KAP-a povezanim firmama Deripaske. Taj model nije podržala Skupština. Đukanović tvrdio da je to najbolje rješenje. Kada Rusi odbijaju da plaćaju kradenu struju za rad KAP-a, Vlada podnosi zahtjev za uvođenje stečaja, koji je do tada bio “nepoželjna opcija”.

• Rusi i arbitraža - CEAC prijetio tužbom od milijardu eura, nakon što je na zahtjev Vlade uveden stečaj KAP-u zbog navodnih falsifikovanih izvještaja o poslovanju kompanije i nepoštovanja ugovora o poravnanju. Iz Vlade tvrde da su sve poštovali i da se ne treba plašiti arbitražnog postupka. Pokrenuli u Beču arbitražni postupak protiv Vlade i državnih fondova. Traže 100 miliona, a pozivaju i na vansudsko poravnanje.

Napomena: Crvenom su oblježeni negativni, a plavom pozitivni potezi Vlade od decembra 2012. do decembra 2013.