Angažovani graditelj

Srbija izgradila prve kilometre autoputa ka Crnoj Gori

Dionicama je pokriveno je oko 150 kilometara autoputa, a izvori finansiranja su već obezbijeđeni najviše zahvaljujući kreditima sa azerbejdžanskom Vladom i kineskom Eksim bankom
529 pregleda 10 komentar(a)
Ažurirano: 20.02.2019. 07:48h

Na dijelu autoputa Bar - Beograd koji prolazi kroz Srbiju, u toku je izgradnja dvije dionice, za još dvije je potpisan ugovor, a javni poziv za naredne dvije biće, prema najavama, otvoren naredne sedmice.

Ovim dionicama pokriveno je oko 150 kilometara autoputa, a izvori finansiranja su već obezbijeđeni najviše zahvaljujući kreditima potpisanim sa azerbejdžanskom Vladom i kineskom državnom Eksim bankom. Ukupna dionica ovog autoputa kroz Srbiju, kojeg zovu koridor 11, dugačka je 258 kilometara.

Na dionici Ub - Lajkovac, dugačkoj 12,5 kilometara, do sada je, kako prenose srbijanski mediji, asfaltirano 4,6 kilometara, a preostali dio je u završnoj fazi. Bivši ministar građevine Milutin Mrkonjić ljetos je najavio da bi ova dionica, prva na autoputu Beograd – Bar, mogla biti završena do kraja godine. Svečani početak radova na ovoj dionici ozvaničen je prije tri godine, ali su ozbiljniji radovi počeli godinu kasnije.

Prije godinu počela je i gradnja dionice Ljig – Preljine, sa 40 kilometara, koju gradi azerbejdžanska firma Azvirt uz kredit matične države od 300 miliona eura. Azerbejdžanci bi svoju dionicu trebalo da izgrade do avgusta 2016. godine. Na ovom potezu, prema pisanju medija, asfaltirano je u punom profilu do sada manje od kilometra autoputa, u toku je izgradnja tri tunela, nekoliko manjih mostova i nadvožnjaka, kao i izmještanje dijela lokalnih saobraćajnica. Sa Azvirtom je ugovor potpisan u aprilu prošle godine, a do sada je angažovano nekoliko domaćih podizvođača.

U maju ove godine ugovor za gradnju dionica od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga, ukupne dužine oko 50 kilometara, potpisan je sa kineskom kompanijom Šandong haj spid grup. Gradnja će se finansirati iz kredita kineske Eksim banke od 334 miliona dolara. Prema pisanju srbijanskih medija, pripremni radovi su počeli prethodnog mjeseca, a ova dionica bi trebalo da bude završena za 37 mjeseci.

Naredne sedmice bi u Vladi Srbije trebalo da budu otvorene ponude za još dvije dionice od 47 kilometara. Interesovanje za njihovu gradnju pokazala je kineska kompanija CCCC, koja je i prvorangirani partner crnogorske Vlade za dionicu Smokovac – Mateševo. Ove dionice odnose se na dio autoputa od petlje Surčin do Obrenovca u dužini oko 17 kilometara, uključujući i novi most na Savi, kao i dio od Preljine do Požege u dužini oko 30 kilometara

Prva dionica do kraja godine: Mrkonjić

Prema potpisanim ugovorima i očekivanjima ministara i investitora kompletan dio autoputa od Beograda do Požege trebalo bi da bude završen do kraja 2016. godine. Prema studijama koje su ranije rađene u srbijanskom Ministarstvu građevine, njihov dio autoputa Beograd - Čačak - Požega bio bi isplativ i bez nastavka prema crnogorskom primorju jer povezuje nešto manje od četiri miliona stanovnika, ali oni svoj dio trase od Požege do Boljara (oko 100 kilometara), koji ne povezuje velike gradove, ne bi gradili dok ne bude izvjesno povezivanje sa crnogorskim dijelom. Ranije je kao varijanta pominjana mogućnost da se zbog neisplativosti od Požege gradi samo brza cesta. Ovaj tip saobraćajnice, na kojoj je maksimalna dozvoljena brzina najčešće 100 kilometara i koja uvijek ima treću traku uz uspon, pominjanja je i kao varijanta za cijelu trasu kroz Crnu Goru ukoliko bi studija pokazala da je izgradnja punog profila autoputa neisplativa.

Ukupna dužina autoputa Bar - Beograd je 423 kilometra i, prema projektnoj dokumentaciji, on povezuje gradove i regije u kojima živi 4,7 miliona stanovnika. Prema studiji, prosječna brzina bi bila 120 kilometara na sat, što znači da bi se razdaljina između ova dva grada, ne računajući pauze na graničnim prelazima, mogla savladati i za manje od četiri sata.

Prestigli nas i BiH, Albanija, Kosovo...

Crna Gora je ostala jedina zemlja na Balkanu koja nema ni kilometar autoputa. U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 80 kilometara ove saobraćajnice, a u raznim fazama izgradnje nalazi se još oko 50.

Kroz BiH prolazi međunarodni koridor autoputa 5C koji ide od Mađarske do ukrštanja sa Jadransko-jonskim autoputem kod Ploča u Hrvatskoj. Ovaj međunarodni autoput trebalo bi da bude završen do 2020. godine.

Albanija je ušla u projekat izgradnje autoputeva i 2007. godine izgradila oko 180 kilometara. I na Kosovu je završeno oko 80 kilometara, na pravcu koji povezuje Prištinu sa Albanijom.

Makedonija je do sada završila oko 10 kilometara autoputa na dijelu koridora 10 (Beograd – Solun) a u toku je izgradnja još oko 30 na ovom pravcu. Od svih zemalja bivše Jugoslavije Hrvatska je najviše odmakla u gradnji kvalitetnih puteva. Zvanično je otvoreno 1.060 kilometara autoputeva računajući i onaj od Zagreba do granice Srbije koji je izgrađen još za vrijeme SFRJ.

Djelimično je otvoren kao poluautoput, ili se nalazi u fazi izgradnje i projektovanja još oko 450 kilometara. U Srbiji je zvanično otvoreno oko 540 kilometara autoputa, a djelimično je otvoreno ili se nalazi u fazi izgradnje još oko 180 kilometara.