"Vlada puni budžet 'zavlačenjem ruke' u džep građana"

Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče u parlamentu, tokom rasprave o predlogu rebalansa budžeta, da očekuju oporavak tržišta cigareta do kraja naredne godine
116 pregleda 1 komentar(a)
Skupština Crne Gore, Foto: Skupština Crne Gore
Skupština Crne Gore, Foto: Skupština Crne Gore
Ažurirano: 24.07.2018. 14:15h

Ministar finansija Darko Radunović juče nije imao komentar na optužbe opozicije u parlamentu, tokom rasprave o drugom rebalansu budžeta, da se punjenje državne kase svelo na “zavlačenje ruke u džepove građana” kroz povećanje poreza i akciza, dok se sa druge strane žmuri na milionski šverc cigareta i na neplaćanje poreza državi.

Poruke opozicije su i da više realni sektor ne može da finansira višak zaposlenih u državnoj administraciji, kao i da je Vlada u potpunosti odstupila od sanacionog plana i fiskalne strategije koji su donijeti da bi se konsolidovale javne finansije. Poslanici DPS -a nijesu se osvrtali na kršenje sanacionog plana i fiskalne strategije za koji su glasali u parlamentu, a diskusije su im se svele na hvalospjeve o dobrim makroekonomski podacima, ekonomskom rastu države, pozicijama koje država zauzima ne nekim listama Svjetske banke i o tome kako smo lideri u regionu u nekim pokazateljima, poput prosječne zarade.

“Građani neka sami prosude da li žive u državi iz priča DPS -a ili u realnosti. U oktobru smo 2016. godine pozivali smo da se ne glasa za program “Crna Gora krade”.Tada smo rekli da će se ukinuti nadoknade za majke, povećati cijena struje, porezi i akcize, kao i da će se nastaviti svi ovi trendovi i sve ono što opterećuje budžet. Osim izuzetaka 80 hiljada ljudi, ostali su glasali DPS - evo vam sad i gledajte” kazao je Nebojša Medojević(DF).

On je dodao da država ide ka bankrotu, te da je osnov ekonomije šverc narkotika i cigareta.

“Gdje je odgovor na pitanje da li u Crnoj Gori postoji nelegalna prodaja cigareta i pitanje je u čiji džep se slivaju milioni od šverca. Sve mjere definisane fiskalnom strategijom ili sanacionim planom, dokumentima usvojenim u prethodne dvije godine, bile su na teret građana i privrede.To su porezi koje je najlakše naplatiti, kao što je porez na dodatu vrijednost (PDV), kao i akcize na gorivo i cigarete. Najlakše je naplaćivati poreze kada se građanima stavi ruka u džep. Poreski dug se ne naplaćujete, tu smo bolećivi. Na rashodnoj strani se povećao fond zarada, nijesu uvedene centralne registar poreske kase...”, kazao je Raško Konjević (SDP).

Ministar Darko Radunović je u uvodnom obraćaju kazao da rebalans podrazumijeva redefinisanje mjera u naplati prihoda akcize i promjene u strukturi rashoda u cilju unapređenja kvaliteta javnih usluga.

On je dodao da Vlada očekuje oporavak tržišta cigareta do kraja naredne godine.

“Vlada je predloženim izmjenama i dopunama zakona o akcizama, donijela odluku o promjeni akcizne politike, kako bi se pružila podrška privrednicima koji se suočavaju sa nelojalnom konkurencijom i obezbijedilo bolje punjenje budžeta”, kazao je Radunović

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović ocijenio je da rebalns pokazuje slabosti države koja nema odgovor na sivo tržište i da država gubi bitku sa sivom ekonomijom.

“Ništa dramatično i negativno ne donosi rebalans, već je realnost potreba uskalađivanja sa već donijetim uredba i načinom rada državne uprave i u odnosu na očekivane promjene na prihodnoj i rashodnoj strani. Neće negativno uticati na finansijsku stabilnost, na kapitani budžet i ostvarenje svih funkcija koje država ima do kraja naredne godine”, kazao je Branko Čavor(DPS).

Vladajuća većina odbila predlog da se smanje akcize na gorivo

Skupština je odbila da uvrsti u dnevni red predlog kluba SDP za izmjenu i dopunu zakona o akcizama, kojim je traženo da se akcize na gorivo smanje za 15 odsto čime bi značajno smanjili troškove građanima i privredi koji su već sada pod snažnim udarom Vlade koja je povećanjem PDV-a, akciza i dažbina udarila na njihov standard.

Poslanica Draginja Vuksanović je, obrazlažući predlog za uvrštavanje tog predloga, navela da je učešće poreza i akciza u cijeni goriva između 54 i 58 odsto, tako da građani na jedan euro goriva plaćaju 42 do 46 centi goriva, a ostalo su porezi i akcize.

142 miliona eura je projekcija deficita budžeta sa prvobitno planiranih 114 miliona, a potreba za zaduživanjima nije prvobitno planiranih 295 miliona već 739 miliona eura

Bonus video: