Vanredni izbori dobijaju na značaju ako ne dođe do rebalansa ukupne ekonomske politike, a posebno ukoliko se ne napravi zaokret od iskrivljene logike vezane za Kombinat aluminiuma, koja je do sada uvijek završavala pražnjenjem budžeta države, ali i građana Crne Gore. To je izjavio član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet iz Socijaldemokratske partije, Damir Šehović.
Tako je odgovorio na pitanje “Vijesti” da li insistiranje njihovog partnera u vlasti - DPS na nastavku državne pomoći KAP-u odnosno novim subvencijama za struju može izazvati vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Iz DPS-a zvanično kažu da nema potrebe da se održavaju, a “Vijesti” su nedavno objavile da u toj partiji ozbiljno razmišljaju da izbori budu na proljeće.
“Što se SDP-a tiče, moraće da dođe do suštinskog rebalansa ekonomske politike zbog koje smo i došli u ovako tešku situaciju, do definitivnog prestanka daljeg srljanja u politici vezanoj za KAP, kao i do jednakog odnosa države prema svim poreskim obveznicima. Od toga će u konačnom zavisiti ekonomska budućnost države, ali i održivost ove koalicije. Ako se oko ovih principa dogovorimo, rebalans budžeta postaje tehničko pitanje, o čijoj neophodnosti izrade treba prvo sačekati odgovor Ministarstva finansija”, rekao je Šehović.
On je poručio da ne samo da ne može biti govora o novim subvencijama za struju KAP-u, nego pod hitno treba privesti kraju stečajni postupak da bi se konačno zaustavila nova tumaranja koja finansiraju poreski obveznici.
“Da je taj dug naplaćen, ne bismo ni morali da razmišljamo o novom zaduživanju”, ocijenio je Šehović
Šestogodišnje buduće subvencije za struju KAP-u koštale bi građane najmanje 45 miliona eura. Šehović je dodao da, ako se već daju subvencije, onda ih treba usmjeravati ka malom i srednjem biznisu, a ne ka parazitskim kompanijama vječito navikunutim da neko iz budžeta dotira poslovanje koje nema realnu perspektivu.
Šehović procjenjuje da će rebalans budžeta za ovu godinu vjerovatno biti potreban. Premijer Milo Đukanović je izjavio da za sada nema potrebe za rebalansom budžeta jer su prihodi iznad planiranih. On je najavio, ako se potvrdi potreba za njim, da će biti predložen u kasnim jesenjim ili ranim zimskim mjesecima te da se njime neće rješavati pitanje odnosa KAP-a i EPCG.
Šehović je najavio da će SDP tražiti da eventualni rebalans budžeta prati i do kraja definisan model za naplatu svih poreza i doprinosa koje EPCG, uz nečiju prećutnu saglasnost ili bez nje, nije plaćala duže od godinu.
“To što je SDP spriječio da teret tuđih dugova ravan našem kapitalnom budžetu padne na građane jeste dobro, ali će pravda biti zadovoljena tek onda kada bude osmišljen model za naplatu pedesetak miliona eura koliko EPCG duguje državi. Hoće li se taj dug platiti u ratama, ili će za taj iznos država dokapitalizovati EPCG, ili će se pak pronaći neki treći način, ostaje da se vidi, ali će SDP tražiti da se i taj problem do novog rebalansa riješi”, najavio je Šehović.
On je naglasio da je nepošteno novim predlogom rebalansa budžeta otvoriti prostor za novo zaduživanje, a da prethodno nije razjašnjeno kakva je sudbina neprimjereno visokog poreskog duga EPCG-a.
“Da je taj dug naplaćen, ne bismo ni morali da razmišljamo o novom zaduživanju”, ocijenio je poslanik SDP-a.
On je time odgovorio na pitanje kakav će biti stav SDP-a o poravnanju duga između EPCG, CGES-a i KAP-a od 61 milion eura na štetu budžeta, ako se taj predlog nađe u eventualnom rebalansu za ovu godinu ili u predlogu budžeta za narednu godinu.
“SDP je odbijajući prethodni rebalans budžeta spriječio da CEAC-ov dug za struju od 61 milion eura padne na teret poreskih obveznika. Zato je, što se nas tiče, potpuno normalno da to poravnanje ne može biti sastavni dio nikakvog novog budžeta”, dodao je Šehović.
Ministar finansija Radoje Žugić povukao je 1. avgusta prvi predlog rebalansa iz skupštinske procedure jer ne bi imao većinu za podršku parlamenta. Opozicija i SDP su prethodno upozorili Vladu da su protiv rebalansa koji sadrži poravnanje duga Elektroprivrede, CGES-a i KAP-a od 61 milion na štetu državnog budžeta, kao i novih subvencija za KAP.
Iz Vlade je nazvanično saopšteno da pokušavaju iz tekućih prihoda i dodatne štednje da do kraja godine izmire preostale ovogodišnje obaveze kako ne bi morali da predlažu Skupštini izmjene državnog budžeta. Prema nezvaničnim informacijama, da bi finansijski zaokružili godinu nedostaje oko 40 miliona eura, što je teško pokriti bez rebalansa.
Sadašnja projekcija Ministarstva finansija je da će u ovoj godini biti naplaćeno 68 miliona eura više u odnosu na ono što je planirano, odnosno oko 109 miliona više u odnosu na kraj prošle godine. Tim novcem namjeravaju da pokriju trošak koji budžet ima po osnovu pada garancija države za kredite KAP-a od 103 miliona eura.
Vlada će do kraja godine poreske obveznike zadužiti ukupno do 250 miliona eura, koliko je Skupština odobrila za 2013. Uz stotinu miliona, koliko je obezbijeđeno novih kredita za pokrivanje starih pozajmica KAP-a, pregovaraju i o kreditima od 147 miliona eura.
Izmjena budžeta će im trebati, jer je vanredni trošak za KAP veći od dodatnog prihoda
Ministarstvo finansija treba da saopšti da li je bez rebalansa budžeta moguće obezbijediti uredno izmirivanje svih obaveza predviđenih budžetom za ovu godinu, pozvao je Šehović.
On je istakao da je očigledno da su napori ministra Žugića usmjereni u pravcu suzbijanja sive ekonomije i bolje naplate poreza dali značajan rezultat, o čemu svjedoči ostvarenje prihoda koje će do kraja godine biti veće za oko 70 miliona eura u odnosu na plan.
“Ali je isto tako tačno da je ove godine plaćen ceh težak preko 100 miliona eura, koji je rezultat nečije druge kratkovide i neodržive politike u vezi KAP-a, protiv koje se SDP aktivno borio, a koja značajno prevazilazi očekivane benefite od bolje naplate poreza, zbog čega će rebalans budžeta vjerovatno biti potreban”, ocijenio je Šehović dodajući da treba sačekati odgovor Ministarstva finansija o neophodnosti izrade rebalansa.
On je time odgovorio na pitanje da li će, prema očekivanjima SDP-a, morati da bude predložen rebalans budžeta za ovu godinu, odnosno da li vjeruje da dodatni prihodi, na koje računaju iz Vlade, mogu pokriti obaveze do kraja godine.
Galerija
Bonus video:
