VRĆENJE U KRUG

Prodaja državnih zapisa: To se radi samo u teškoj situaciji

Da bi vratilo dospjele obaveze Ministarstvo finansija se u ponedjeljak zadužuje za 45 miliona emitovanjem vrijednosnih hartija
75 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 24.08.2013. 14:52h

Da bi vratili dospjele obaveze po državnim zapisima prodatim domaćim bankarima, u februaru ove godine, Ministarstvo finansija će u ponedjeljak emitovati nove državne zapise u vrijednosti 45 miliona eura i na taj način, uz neminovnu isplatu kamate na prinos ulagača, još za pola godine reprogramirati i odgoditi plaćanje glavnice svoje ne tako male obaveze.

Uprkos optimističkim izjavama iz Vlade o veoma uspješnoj i profitabilnoj turističkoj sezoni, crnogorski budžet se, izgleda, ipak, ne puni zadovoljavajućom brzinom, planiranog zaduženja nema zbog neizglasavanja rebalansa budžeta, pa se ni ranije preuzete obaveze ne mogu servisirati predviđenom dinamikom.

Državni zapisi su kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Metodom aukcije, zapisi se uz diskont, odnosno, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, prodaju dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća.

Centralna banka Crne Gore

Razlika predstavlja kamatu na ovu kratkoročnu investiciju čija je srednja vrijednost na posljednjoj aukciji za zapise od 182 dana iznosila 3,58 odsto, najniža stopa je bila 3,2, a najviša četiri odsto.

Prema nezvaničnim informacija “Vijesti” bankari i za ovu emisiju zapisa očekuju srednju kamatnu stopu i prinos od oko 3,4 do 3,5 odsto, što je za crnogorske bankare veoma privlačno pogotovo što za sada država u rokovima izmiruje sve obaveze ili ih novim zaduženjem jednostavno reprogramira.

Neki među njima sigurno će vjerovatno i ovaj, kao i prošli put, kupiti zapise uz kamatu na prinos od čak četiri odsto.

"Na ovaj način država istiskuje likvidan novac iz bankarskog sektora, a istovremeno se povećavaju kamate na kredite koji se odobravaju privredi. Što bi bankari rizikovali da plasmane daju privredi kad kod države pod ovim uslovima i te kako mogu dobro zaraditi. U svojoj državi strane banke mogu uzeti od Evropske centralne banke, na primjer, novac uz kamatu od jedan odsto, a ovdje ga prodati po 7-8 odsto, na godišnjem nivou", kaže za "Vijesti" poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević, koji tvrdi da zbog toga ovdašnje banke nemaju potrebe da previše rizikuju i novac pozajmljuju privredi.

Poslanik Pozitivne Crna Gore i bivši direktor NEX berze Mladen Bojanić kaže da se ovakvim aukcijama umanjuje kreditni potencijal banaka te da se ne treba čuditi što su kamate na kredite privredi visoke.

"Umjesto da taj novac daju privredi, banke ga ovako plasiraju u neproizvodni državni sektor”, dodao je Bojanić. On je naglasio da je evidentno da se poslije neizglasavanja rebalansa na sve načine "pokašava doći do novca da zakrpi rupe u budžetu".

"Bojim se da se radi o kockarskoj politici koja traži još jedan krug, ne gledajući šta nam to donosi za pola godine ili godinu i koliko ćemo opet morati da se zadužujemo", kazao je Bojanić.

Medojević kaže da je još u decembru prošle godine pozivao ministra finansija Radoja Žugića da ne usvajaju budžet već da pređu na privremeno finansiranje imajući u vidu da ga zbog pada garancija datih za kredite KAP-a nije moguće pouzdano planirati.

“Mi već sad u procentu od tri odsto BDP-a plaćamo kamate. Međutim, ministar je tada tvrdio da je budžet uravnotežen i da ima punu podršku DPS-a i SDP-a”, naveo je Medojević uz opasku da se radilo o “političkoj kratkovidosti”.

Ako Vlada ne može da isplanira budžet i javne finansije, kako je dodao Medojević, onda je jasno “da se zemlja nalazi u teškoj političkoj i ekonomskoj krizi”

“Kad redovne troškove finansirate iz kratkoročnih pozajmica to znači da se ekonomija i javne finansije nalaze u veoma lošem stanju i da je samo pitanje kada će se morati proglasiti neki bankrot. Još u decembru sam predlagao novi aranžman sa MMF-om koji podrazumijeva reprogramiranje dugova, odlaganje ili otpis nekog dijela duga. DPS međutim bježi od reforme javne uprave i aministracije, pa to nijesu prihvatili”, dodao je Medojević.

Od 1992. kako je istakao, "iz privrede i realnog sektora je nestalo 50.000 radnih mjesta, dok smo u državnim institucijama dobili 20-ak hiljada novih radnih mjesta".

Ako Vlada ne može da isplanira budžet i javne finansije, kako je dodao Medojević, onda je jasno “da se zemlja nalazi u teškoj političkoj i ekonomskoj krizi”.

“Mi u DF-u mislimo da Đukanović iz svog džepa treba da plati obaveze prema Rusima iz KAP-a. Mi ne bismo centa platili jer se radi o korupcionaškim dugovima”, zaključio je Medojević.

Prokopijević: Nije dobro zaduživati se na ovaj način

Uticajni beogradski ekonomista dr Miroslav Prokopijević ocijenio je za "Vijesti" da "nije dobro zaduživati se na ovaj način jer BDP mnogo sporije raste od ove kamatne stope", koju treba platiti na ovu pozajmicu.

On je ocijenio da ovako nešto samo "u teškoj nevolji može da se uradi", ali i da treba gledati da se obaveza što prije vrati.

"Kamatna stopa na ove državne zapise (prosječna polugodišnja oko 3,5 odsto-prim. aut) je dosta visoka jer se Italija i Španija, na desetogodišnjem nivou, zadužuju po godišnjoj kamatnoj stopi koja se kreće između 4,2 i 4,4 odsto. Za šestomesečnu hartiju ovo je visok iznos kamate. Veliki je iznos emisije od 45 miliona i u apsolutnom smislu jer je to 1,5 odsto crnogorskog BDP-a ili oko tri odsto budžeta", naveo je Prokopijević.

On je još prije povećanja stope PDV-a u Crnoj Gori, koja je na snazi od 1. jula, preporučio uvođenje te mjere, kao privremene, ali da je istovremeno prati smanjenje administracije i javne potrošnje.

"Za uspješnost ove privremene mjere moraju se smanjiti i to ne samo neke manje stavke, ali to je diskreciono pravo Vlade i ministra finansija. Najveći izdaci su plate zaposlenih u javnom sekture, javne nabavke, kapitalni izdaci, otplata dugova i penzija. Navedene stavke čine preko 90 odsto izdataka iz budžeta", dodao je Prokopijević.

Ministarstvo tvrdi da ovo nije iznuđen potez

Iz Ministarstva finansija su saopštili "Vijestima" da kamatna stopa na državne zapise čija je aukcija najavljena za ponedjeljak ne može biti poznata u ovom trenutku, iz razloga što se ponude banaka otvaraju na dan aukcije, a do tada se dostavljaju CBCG u zatvorenim kovertama.

"Ministarstvo finansija će se starati o izvršenju budžeta u zadatim zakonskim okvirima gdje je ostao prostor za dodatno zaduženje od 147 miliona eura"

"Naime, 27. avgusta dospijevaju državni zapisi u iznosu od 43,5 miliona eura, emitovani 26. februara ove godine, a tada su, takođe, bile dospjele obaveze, odnosno dug po osnovu državnih zapisa, iz prethodnog perioda”, objasnili su iz Ministarstva.

U ovom resoru ne razmišljaju o novom aranžmanu sa MMF-om . Na pitanje, zašto se kasni sa emisijom novih euro-obveznica, da li je tačno da je taj posao trebalo da bude završen prije mjesec i po, koliko će biti vrijedna emisija euro obveznica na ino tržištu, kada će biti realizovana i šta misle uz koju kamatnu stopu, iz Ministrstva su odgovorili:

"Emisija euro obveznica pretpostavlja minimalni iznos emisije koji bi bio interesantan za investitore. Neusvajanje rebalansa je značajno smanjilo prostor za definisanjem iznosa emisije koji bi bio zanimljiv finansijskom tržištu. Ministarstvo finansija će se starati o izvršenju budžeta u zadatim zakonskim okvirima gdje je ostao prostor za dodatno zaduženje od 147 miliona eura".

Galerija