Samo da ne slave oni iz sive zone

Većina priređivača igara na sreću saglasna da Skupština uporedo sa ukidanjem PDV-a poveća koncesione naknade, sumnjaju da je moguća puna primjena oporezivanja dobitaka sa 15 odsto
71 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 10.08.2013. 19:07h

Priređivačima igara na sreću, sa kojima su “Vijesti” razgovarale i koji zbog konkurencije ne žele da im se navode imena, smatraju da je prihvatljivo povećanje koncesionih naknada za 50 odsto kao i predlog da se uvede više reda u ovu djelatnost.

Sumnjaju, međutim, da će biti moguća puna primjena oporezivanja dobitaka na igrama na sreću sa 15 odsto kao i zabrana ili ograničavanje klađenja na Internetu.

Skupština će na prvom narednom zasjedanju, koje će se održati početkom oktobra, raspravljati o predlogu amandmana na izmjene Zakona o igrama na sreću i o porezu na dohodak građana.

Na kraju 2012. bilo je aktivno oko 380 kladioničarskih mjesta sportskih kladionica za koje je plaćana koncesija od 500 eura mjesečno ili za sve 2,28 miliona godišnje

Uz predloge za izmjene zakona, poslanik SDP-a Damir Šehović je najavio da će inicirati da Skupština usvoji tri zaključka koja bi obavezala Vladu da najkasnije do kraja godine predloži novi Zakon o igrama na sreću, obezbijedi preduslove i sprovede uvođenje elektronskog nadzora igara na sreću i da do kraja godine obezbijedi kontrolu nad klađenjem preko Interneta ili ga zabrani.

Predstavnik sportskih kladionica kazao je da će im povećanje fiksne naknade značajno uvećati troškove, ali da je to mnogo bolje od prve ideje da se porez na dodatu vrijednost (PDV) obračuna na cijelu uplatu jer bi tada zatvorili firme.

Na kraju 2012. bilo je aktivno oko 380 kladioničarskih mjesta sportskih kladionica za koje je plaćana koncesija od 500 eura mjesečno ili za sve 2,28 miliona godišnje. Ukoliko novi predlog bude usvojen priređivači bi plaćali više za 1,14 miliona eura.

Za njih naplata poreza na dobitke je teoretski moguća, jer postoji u mnogim zemljama, ali navode da u predloženim izmjenama zakona nije precizno tretirana kao i da pri sadašnjim uslovima, u kojima posluju legalni priređivači i skromnim mogućnostima inspekcija da zaustave sivo tržište, nije primjenjiva.

Vlasnici većine sportskih kladionica smatraju da bi za njih najgora varijanta bila da se povećaju naknade, uvede porez na dobitak, a ne smanji sivo tržište i ne ograniči klađenje na Internetu

On je naveo da u amandmanima nije precizirano ni ko prijavljuje taj dobitak da li igrač ili kladionica. U državama gdje taj porez postoji dobitak većinom prijavljuje igrač odmah ili kroz mjesečnu ili godišnju poresku prijavu prihoda, a poreska služba isplate kladionica provjerava preko elektronskog nadzora nad poslovanjem.

Iako zakonski obavezna u Crnoj Gori nije zaživjela praksa da građanin podnosi poresku prijavu za prihode koje ostvari na primjer od izdavanja nekretnina, poljoprivrede, honorarnog rada…

Poreska uprava se do sada posebno nije trudila da ih kontroliše, pa je pitanje da li bi igrači prijavljivali dobitke naročito kada ne postoji dovoljno jak nadzor inspekcija nad uplatama i isplatama u kladionicama.

Vlasnici većine sportskih kladionica smatraju da bi za njih najgora varijanta bila da se povećaju naknade, uvede porez na dobitak, a ne smanji sivo tržište i ne ograniči klađenje na Internetu.

"Ako se dodatno oporezuje legalno tržište a ostane sivo, svi će igrači preći na nelegalno klađenje pa ćemo bez prihoda ostati i mi i država", kazao je sagovornik “Vijesti” iz ovog biznisa.

I vlasnicima kazina je prihvatljivo povećanje godišnje koncesije sa 50.000 na 75.000 eura. Njima je drago i što do promjene pravila nije došlo tokom ljeta jer je najviše kazina vezano za hotele i turističku sezonu pa bi im pokvarilo sklopljene aranžmane.

I predstavnici ovog biznisa kazali su da je potrebno dodatno precizirati šta je dobit u kazinu jer bi se ona morala računati kao razlika između isplata i uplata u određenom vremenskom periodu.

Više sagovornika “Vijesti” navodi da postoje brojne kladionice i kockarnice koje godinama nelegalno rade bez plaćanja dažbina i kontrole državnih službi

Ovim izmjenama zakona povećala bi se i koncesija za automat klubove sa 50 na 75 eura po aparatu mjesečno.

Predloženim izmjenama nije predviđeno povećanje koncesije za lutrijske i ostale igre na sreću u koje se ubrajaju loto, toto, tombole, grebalice, sportska prognoza, keno, fonto…

Amandmani SDP-a i DPS-a predloženi su kao zamjena za PDV na igre na sreću, koji su na predlog poslanika Demokratskog fronta Emila Labudovića opozicija i SDP uveli od 1. jula.

Obračun PDV-a nije zaživio u praksi jer Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Radoje Žugić, nije donijelo podzakonske akte. Predstavnici Ministarstva i Poreske uprave su na parlamentarnom Odboru za ekonomiju rekli da se ne može primjenjivati naplata PDV-a na igre na sreću.

Inspekcijama nije sumnjivo kada se godinama ne prikazuje profit

Legalni priređivači igara na sreću, sa kojima su “Vijesti” kontaktirale nijesu željeli da im se pominje ime, ali oni traže da se budućim izmjenama Zakona o igrama na sreću reformiše ova oblast kako bi svi bili jednaki pred zakonom.

To podrazumijeva ukidanje sivog tržišta, da se poveća prihod države, i omogući inspekcijama da rade bez pritisaka, kao i da se izbjegne pranje novca zbog čega mnogi ovu djelatnost povezuju sa kriminalnim aktivnostima.

Više sagovornika “Vijesti” navodi da postoje brojne kladionice i kockarnice koje godinama nelegalno rade bez plaćanja dažbina i kontrole državnih službi, kao i da igrači u njima nijesu zaštićeni.

Traže i da budu objavljivani iznosi plaćenih koncesija kako bi se smanjila mogućnost njihovih zloupotreba i omogućila jednostavnija kontrola. Oni tvrde i da postoje legalni priređivači koji godinama Poreskoj upravi prijavljuju da posluju sa gubitkom na nuli ili simboličnom profitu kako bi izbjegli plaćanje varijabilne koncesije koja iznosi 10 odsto od ostvarenog prihoda za prethodni mjesec.

“Kako nikome u inspekcijskim službama nije sumnjivo da je neko godinama na gubitku ili na nuli, a da i dalje radi. Objavljivanjem podataka o plaćenim koncesijama, ovakva pojava bi se izbjegla. Ako nego duži period ne plaća varijabilnu koncesiju znači da prihvata da posluje sa gubitkom, a ako inspekcijama to nije sumnjivo onda su one sumnjive”, kazao je izvor “Vijesti”.

Boljević: Zabranio bih Internet klađenje, ali to je nemoguće u praksi

Zabrana pristupa Internet stranicama sa on-line klađenjem je u realnosti nemoguća, ocijenio je u izjavi “Vijestima” sudski vještak i stručnjak za telekomunikacije Predrag Boljević.

On smatra da bi to teoretski bilo moguće kada bi Vlada pozivajući se na neki zakon internet operaterima poslala spisak adresa tih sajtovi sa nalogom da svojim korisnicima zabrane pristup.

“Međutim, lako je promijeniti neko slovo ili broj u adresi ili preko neke druge adrese pristupiti tom zabranjenom sajtu. Morali bi da stalno imaju ekipu koja bi nadzirala te promjene i izdavala operaterima nove naloge. Pitanje je i da li bi se tim ljudima koji bi to nadzirali isplatilo da to rade za platu državnog službenika. Država nema novca ni za postojeće zaposlene, a ne da ulaže u nove ljude i novu tehniku”, ocijenio je Boljević koji kaže da bi lično rado zabranio svaki oblik klađenja i kockanja.

I iz Uprave na igre na sreću su u maju ove godine saopštili da je tehnički i pravnoteško blokirati sajtove za on lajn klađenje. Agenciji Mina biznis tada su saopštili da su na tu temu tražili pomoć i iskustva u Srbiji gdje su to pokušali da urade.

Zahtjev za blokiranje u Srbiji je upućen nakon pribavljenog mišljenja Republičke agencija za elektronske komunikacije Srbije (RATEL).

Međutim, na ovaj zahtjev se gotovo nijedan internet provajder nije izjasnio, niti je postupio po zahtjevu pozivajući se na Ustav koji prediđa slobodu komunikacija, a odstupanja su dozvoljena samo na određeno vrijeme i na osnovu odluke suda.

U Upravi su tada saopštili da je traženje cenzure Interneta nepopularna mjera i ne baš prisutna na teritoriji Evrope. “Da bi se došlo do pravosnažne sudske presude koja omogućava blokiranje pristupa neke nelegalne on lajn kladionice, treba prvo povesti postupak protiv onih koji pružaju usluge on lajn igara na sreću bez prethodno ispunjenih zakonom utvrđenih uslova”, objasnili su tada iz Uprave za igre na sreću.

Što su povoljniji uslovi za Lutrijin “Toto”

Izmjenama Zakona o igrama na sreću trebalo bi bolje definisati i razliku između lutrijskih i posebnih igara na sreću. U lutrijske, gdje su manje koncesije, spada igra “Toto” Lutrije Crne Gore, koja je u suštini ista kao sportska kladionica.

U zakonu nije definisano kolika koncesija je za takvu vrstu igre, a da su sportska kladionica, samo za jedno kladioničarsko mjesto godišnje bi platili 6.000 eura. Lutrija je nedavno dobila u prvostepenom postupku spor protiv države jer su sa kašnjenjem odobrena pravila za igru “Toto”, a presuđeno je da država treba da joj isplati 715.000 eura za nadoknadu.

Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore Mirjana Milić najavila je da će uložiti žalbu Višem sudu na ovu presudu.

Formalno većinski vlasnik Lutrije Sava Grbović, čiji je izvršni direktor kćerka kontroverznog biznismena Branislava Mićunovića, Andrea Mićunović. Mićunović i Grbović dijele vlasništvo u Džek potu.

Galerija