Od danas veći PDV: Ima i onih koji nijesu stigli da našteluju kase

Na snagu stupa dopunjeni Zakon o porezu na dodatu vrijednost kojim je postojeća poreska stopa sa 17 povećana na 19 odsto
97 pregleda 18 komentar(a)
Potrošačka korpa,Hrana, Foto: Boris Pejović
Potrošačka korpa,Hrana, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 01.07.2013. 06:43h

Danas stupa na snagu dopunjeni Zakon o porezu na dodatu vrijednost kojim je postojeća poreska stopa od 17 odsto povećana na 19 odsto, ali prema informacijama “Vijesti” moguće je da neka preduzeća i preduzetnici nijesu stigli da unesu izmjene u poreske kase i promijene softvere.

Predstavnici Unije poslodavaca, kao i drugih udruženja privrednika, proteklih dana su razgovarali sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom o spornim situacijama, a prema riječima privrednika neki od njih su imali probleme sa firmama koje su angažovali da naprave izmjene na kasama i softverima jer su podizali cijene za svoje usluge ili kasnili sa poslom.

Niko od njih nije želio zvanično da govori za medije, ali se nadaju da će tokom dana završiti obaveze i da inspekcije neće biti rigorozne u kaznama prvog dana. Skupština je izmjene zakona usvojila 19. juna.

Iz Ministarstva finansija su ranije na pitanje “Vijesti” o komplikovanosti procedure promjena na kasama i softverima i da li će vlasnici registar kasa zbog toga imati neke dodatne troškove odgovorili:

“U pogledu primjene zakona koji se odnosi na promjenu visine stope, odnosno evidentiranje prometa preko registar kase po izmijenjenoj stopi PDV-a, smatramo da se radi o tehničkoj promjeni koja ne iziskuje značajne troškove”.

Rast poreske stope izazvaće i rast cijena, a iz Vlade su tvrdili da će on biti manji od jedan odsto i da će biti privremen. Vlada želi da od povećanja PDV-a prihoduje ove godine oko 40 miliona eura.

Niža stopa PDV-a od sedam odsto nije povećana, a ona se odnosi na osnovne prehrambrene proizvode - hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso i šećer, na ljekove i medicinska sredstva, knjige, novine i magazine, udžbenike i nastavna sredstva, usluge smještaja u hotelima, motelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama, vodu iz javnih vodovoda, usluge prevoza i javne higijene, pogrebne usluge, autorska prava iz oblasti književnosti, umjetnosti i nauke, ulaznice u bioskope, pozorište, muzeje..., servisne usluge u marinama, računarsku opremu i stočnu hranu, đubriva, sadni materijal i žive životinje.

Međutim moguće je da ovi proizvodi i usluge ipak poskupe jer će zbog povećanja PDV-a porasti cijene struje i goriva, energenata koji se koriste u proizvodnji i prevozu.

Skupština je na predlog poslanice Ljerke Dragićević usvojila amandman kojim su aparthoteli sklonjeni sa liste u kojima se smještaj naplaćuje po stopi od sedam odsto. Za njih će od danas važiti stopa od 19 odsto.

Nije mjenjana ni nulta stopa poreza koja važi za ljekove i medicinska sredstva koja se propisuju i izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, kao i za gorivo kupljeno u marinama.

Povećane kazne

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je povećanje novčanih kazni za preduzeća koja kupcu ne izdaju fiskalni račun, ne podnesu obračun PDV-a i ne iskažu gotovinski promet preko poreske registar kase, na tri do deset hiljada eura.

Za te prekršaje su do sada bile predviđene novčane kazne od hiljadu do šest hiljada eura. Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, predviđeno je povećanje novčanih kazni za iste prekršaje za preduzetnike, sa 700 eura do tri hiljade eura, na hiljadu do četiri hiljade eura.

Predloženo je i povećanje minimalne novčane kazne za preduzeća koja, između ostalog, ne obračunaju ili nepravilno obračunaju PDV i ne uplate ga u propisanom roku, sa dosadašnjih 1,5 hiljada eura na šest hiljada eura, dok je maksimalni iznos zadržan na 20 hiljada eura. Za istu vrstu prekršaja povećane su minimalne novčane kazne za preduzetnika sa hiljadu na dvije hiljade eura.

Razlozi za povećanje kazni obrazloženi su potrebom smanjenja sive ekonomije i obezbjeđenja uslova za ostvarenje većih prihoda budžeta, kroz efikasniju kaznenu politiku. Iz Unije poslodavaca su tražili da se kazne ne povećavaju na ovakav način jer to neće dati efekte, već da visina kazni zavisi od veličine prometa preduzeća ili preduzetnika, kako se ne bi desilo da se istim iznosom kažnjavaju velika i mala preduzeća.

Bonus video: