Česte izmjene poreske politike na državnom i lokalnom nivou koje nijesu najavljivane, ne važenje istih pravila za sve aktere na tržištu, dugotrajni privredni i sudski sporovi, nepostojanje opšteg kolektivnog ugovora, nejasne odredbe Zakona o radu, slaba borba protiv sive ekonomije u turizmu, dugotrajni stečajni postupci i lako izbjegavanje plaćanja povjeriocima osnivanjem novih firmi, neke su od glavnih problema u crnogorskoj ekonomiji koji su navedeni u "Bijeloj knjizi" za 2012. godinu Savjeta stranih investitora.
"Privrednik mora da zna kada, koliko i zbog čega će nešto da plati kako bi to ukalkulisao u svoj trošak"
Ovo je četvrta godišnja "Bijela knjiga" Savjeta koji želi objavljivanjem primjedbi i savjeta ukazati nadležnima na probleme kako bi oni bili rješeni i time poboljšani uslovi poslovanja i ukupna socio-ekonomski ambijent u Crnoj Gori.
Knjigu su prestavili predsjednik Savjeta Rudiger Šulc i član Sabolč Horvat koji su naveli da je za posljednje četiri godine ostvaren određeni napredak, ali da se i dalje u mnogim oblastima ponavljaju isti problemi i da se mogao ostvariti veći napredak. "Bijela knjiga" predstavlja rezultate ankete među stranim investitorima koji su ambijent za investiranje ocjenili sa 5,9.
Šulc je naveo da je poreski ambijent u Crnoj Gori nepredvidiv, da se na državnom i lokalnom nivou mijenjaju poreske stope ili donose nove bez ikakve dugoročne najave i da to stvara veliki broblem onima koji vode biznis ili žela da započnu novi.
"Privrednik mora da zna kada, koliko i zbog čega će nešto da plati kako bi to ukalkulisao u svoj trošak, ako to ne zna on ima velike probleme da vodi svoj biznis. Svaka od 21 opštine u Crnoj Gori su posebne poreske oblasti gdje važe različite stope i procedure. Mnoge od njih usvajaju poreze i takse koje ne postoje u drugim. To je značajan problem", kazao je Šulc.
Na pitanje da li zna jesu li neki investitori odustali od ulaganja u Crnu Goru zbog promjena poreske politike i usvajanja novih poreza, Šulc je kazao da nema podatak da se to desilo ali da svakako jeste narušavanje investicionog ambijenta u odnosu na onaj kakav je bio prije toga.
"To je nešto zbog čega možete iz A biznis destinacije postati B destinacija", kazao je Šulc.
Horvat je naveo da je u oblasti trgovine primjećeno da jednaka pravila poslovanja ne važe za sve aktere, ali ni on ni Šulc u odgovoru na pitanje novinara nijesu željeli da preciziraju na koga se to odnosi i ko je odgovoran.
Horvat je kazao i da nijesu primjećena poboljšanja kada je u pitanju borba protiv sive ekonomije u turizmu
Oni su naveli da je taj problem uočen i da je na nadležnim institucija da ga ispitaju i otklone probleme.
Horvat je kazao i da nijesu primjećena poboljšanja kada je u pitanju borba protiv sive ekonomije u turizmu, da se na tome mora više uraditi i da zbog toga gube i privrednici i država.
On je naveo i da izdavanje građevinskih dozvola predugo traje, da se katastarski i urbanistički podaci često ne slažu, da su skupe komunalne naknade za priključke, i da se nada da će to uskoro biti ispravljeno kao šro je najavljeno iz Vlade.
Šulc je predložio promjenu regulativa za finansijsko izvještavanje i u oblasti stečaja jer nije u skladu sa međunarodnim standardima. On je kazao da dužnici mogu izbjegavati plaćanje dugova povjeriocima, kao i da oni koji su uveli jednu firmu u stečaj lako mogu osnovati novu i nastaviti sa starom praksom.
Bonus video:
