Crna Gora nema 617 hektara zasađenih voćki, iako je država dala novac za njihovu sadnju. Zacrtana površina od oko 1.000 fudbalskih terena pod voćkama, ostala je tek želja vlasti i mogućnost da se država pokrade na bizaran način.
Samo u 2010. i 2011. godini subvencije države iznosile su nešto više od milion i po eura. Najveći broj nepravilnosti se desio na sjeveru države, naročito u Bijelom Polju i Beranama. Šema je, kako saznaju “Vijesti”, izledala ovako: poljoprivrednik uzima novac od subvencija, sadi mali broj jeftinih voćki lošeg kvaliteta, na neuslovnom terenu. Čim kontrola prođe, na te se voćke zaboravi.
Kako nijesu imali troška za obradu zemljišta, niti za kvalitetne sadnice, ukoliko je subvencija bila 3.000 eura, neki od prevaranata su zaradili i po 2.500 eura.
Nema jasnog odgovora ko je kriv za takvo stanje u voćarstvu jer Ministarstvo poljoprivrede i Savjetodavna služba Biotehničkog instituta prebacuju odgovornost jedni na druge. Da je zloupotrebala bilo 2010. i 2011. godine ni jedni ni drugi nijesu osporili. Riječ je o periodu s kraja mandata Milutina Simovića kao ministra poljoprivrede, te prvoj godini mandata Tarzana Miloševića.
“Vijesti” su pitale Ministarstvo na čijem je čelu sada Petar Ivanović ko je odgovoran za to što, kako je on sam ranije saopštio, voćke nijesu zasađene i da li je utvrđeno ko je odgovoran za nenamjensko trošenje novca. Odgovor iz ministarstva nije stigao.
Simović i Milošević
"Dio novopodignutih voćnjaka je uništen, određen broj sadnica i čokota zbog loših biotičkih i abiotičkih faktora se nije primio, a u određenim slučajevima preuzete sadnice i kalemovi nijesu zasađeni, pa su ostali neiskorišćeni. Cio proces nadgledao je Biotehnički fakultet, Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji. Kontrola sadnje nije u cjelosti sprovedena", saopšteno je iz Ministarstva.
Takođe je rečeno da se dio odgovornosti "svakako odnosi i na same poljoprivredne proizvođače koji nijesu do kraja odradili posao".
Zato će, kako je objašnjeno, Ministarstvo novu sadnju u ovoj godini realizovati putem javnog poziva, sprovesti provjere i dobiti stvarne terenske podatke.
Dok se to ne desi, na papiru “sve cvjeta” i zabilježeno je da je za dvije godine navodno zasađeno skoro 500 hektara voćnjaka. ALi ti podaci nemaju veze sa realnim stanjem.
Rukovodilac Savjetodavne službe Vukote Stanišića ipak tvrdi da su stvarne podatke dobijali i ranije jer je ta Služba po nalogu Ministarstva kontrolisala proizvođače. Stanišić se poziva na zapisnike koji su u Ministarstvu. On napominje da je agrobudžet od 2010. godine u posebnom programu za podizanje višegodišnjih zasada, kao kriterijume određuje - kupljene sadnice kod domaćeg distributera, fiskalni račun i posađene sadnice".
Zato što nije tražno da se voćke sade na obrađenom zemljištu bilo je slučajeva da one budu samo vrhovima "ubodene" u livade ili polu pošumljenu zemlju. To je formalno odgovaralo uslovima koji treba da budu ispunjeni kako bi se došlo do subvencije. To su, kako je "Vijestima" nezvanično rečeno, koristili bjelopoljski poljoprivrednici i na taj način dobijali pokriće pred komisijom.
Kasnije kontrole nijesu bile predviđene i nakon dobijenih para, "sadnja" je zaboravljana
Kasnije kontrole nijesu bile predviđene i nakon dobijenih para ta "sadnja" je zaboravljana.
"Te 2010. godine poljoprivredni proizvođači su podnosili zahtjev za subvencije Ministarstvu poljoprivrede, svi oni koji su donijeli traženu dokumentaciju bili su na spisku naloga da ih obiđe Savjetodavna služba. Mi smo ih obišli i o tome detaljno podnijeli izvještaj Ministarstvu, za svakog ponaosob imamo terenski zapisnik”, kaže Stanišić.
Na osnovu tih zapisnika, priča on, Ministarstvo poljoprivrede je dalo predlog isplate subvencija i pozitivne ocjene. “Ja ne mogu ništa više da kažem, ni da jeste ni da nije bilo zloupotreba", kazao je Stanišić..
On je rekao i da je tek kasnijim agrobudžetima jedan od uslova bio analiza zemljišta i da je teren morao biti obrađen za sadnju. Iz Ministarstva poljoprivrede "Vijestima" nijesu odgovorili na pitanje "ko su ljudi koji su tokom 2010, 2011. i 2012. godine od Ministarstva dobili subvencije za sadnju voćki i vinograda".
"Korisnici sredstava bili su poljoprivrednici koji su podnijeli zahtjev i potrebnu dokumentaciju. Podnosioce zahtjeva obilazila je terenska komisija koja se nalazila u nadležnosti Biotehničkog fakulteta. Nakon obilaska terena i konačne konfirmacije, Komisija je prosljeđivala izvještaje Ministarstvu.
Na kraju, odgovorno lice u Ministarstvu, na osnovu dostavljenih izvješta - ja, određivalo je iznos subvencija i ispunjenost uslova", navodi se u odgovoru.
Za lozu, kako je rečeno, nadzor je sprovođen samo u dijelu podjele loznih kalemova, ali ne i sadnje, uspješnosti sadnje i slično.
Iz Limske doline tvrde da nije bilo zloupotreba
Prostor da dobro zarade tako što će drugima saditi voćke koje im finansira država 2010. godine vidjeli su Bjelopoljci Dejan Furundžić i Ljuboje Grebović koji su osnovali udruženje "Limska dolina".
Furundžić je "Vijestima" objasnio da je udruženje nastalo "kao plod nastavka starih ideja i rada Instituta za voćarstvo u Rasovu".
Preko udruženja su, kako je kazao Furundžić, kupili mehanizaciju i mašine, kojima je bilo moguće da za kratko vrijeme zasade ogromne površine voća.
"Mi smo pošteno odradili posao": Furundžić
“U ovom nekada industrijskom gradu bez posla je ostalo više od 10.000 radnika, što odmah znači 25.000 gladnih usta. Plan je bio da se od Bijelog Polja, preko Berana do Andrijevice zasadi dva miliona sadnica. Željeli smo da na taj način sa zdravom proizvodnjom izađemo na tržište, a materijalna korist bila je višestruka. Sa tržišnim višk ov i m a , koje bi ostvarili na ovaj način privukli bi otkupljivače iz regiona, imajući u vidu da je šljiva tražen proizvod", kazao je Furundžić.
Ministarsto poljoprivrede je, kako je objasnio, prepoznalo dobru ideju i nijesu imali problema dok se nijesu pojavili predstavnici Savjetodavne službe koja ih je, kako tvdi, ometala i nije im davala na uvid zapisnike.
"Optuživali su nas da smo sadili uvozni sadni materijal", kazao je on dodajući da su sadnice uvozili preko “Pakometala”.
Furundžić je rekao i da su razgovarali sa Stanišićem "koji je bio pogrešno informisan da neko u Bijelom Polju uzima veliki novac za zasade i da od toga ima veliki profit".
Njegov kolega Grebović je rekao da su masovnu sadnju počeli nakon razgovora sa poljoprivrednicima, koji su željeli dasade voće, prvenstveno šljive, ali nijesu imali novca. “Došli smo na ideju da im sadimo voćke, a da nam plate kada za to dobiju novac od Ministarstva.
Svi ljudi kojima smo sadili bili su prezadovoljni, tim prije što ni za šta nijesu ni cent ulagali", ispričao je Grebović koji tvrdi da nije bilo zloupotreba.
"Na premije od Ministarstva smo čekali četiri mjeseca do više od godinu, što nam je otežavalo rad, posebno kada je naš rad počeo da smeta Savjetovnoj službi. Narodski rečeno, radili smo narodu na veresiju, a novac čekali mjesecima", rekao je Grebović.
"Svi ljudi kojima smo sadili bili su prezadovoljni, tim prije što ni za šta nijesu ni cent ulagali", ispričao je Grebović
Milan Pavićević iz Rasova koji je za-sadio oko 800 sadnica, kaže da je prezadovoljan zasadima. Upitan da li je imao bilo kakvu štetu, rekao je da je imao samo korist, pokazujući na šljivike pune roda.
“Ništa nisam uložio, došli su ljudi iz udr uženja zasadili sadnice. Kada su stigla sredstva iz Ministarstva proslijedio sam im novac. Nikakve zloupotrebe nije bilo", kazao je Pavićević. Poljoprivrednik Nenad Popović, na čijem je imanju u Pećarskoj 2011. godine zasađeno 400 komada šljiva, kaže da Ministarstvo još nije uplatilo dio subvencija. Isto je kazao i Zoran Leković i nekoliko drugih poljoprivrednika iz Bijelog Polja.
Ministarstvo: Bilo je nesavjesnog ponašanja
Iz Ministarstva je saopšteno da je početkom 2013. godine utvrđeno da je "bilo nesavjesnog ponašanja pojedinih poljoprivrednih proizvođača sa sadnicama i novopodignutim zasadima", zbog čega su pooštrene mjere nadzora i kontorole. Nije precizirano u čemu se sastojalo nesavjesno ponašanje.
Da bi se proces bolje nadgledao, od ove godine, kako je rečeno, uvedeno je da isplata za proljećnu sadnju bude obavljena na jesen iste godine, a za jesenju sadnju na proljeće naredne godine.
"To znači da je akcenat ne na podjeli sadnica, već na tome šta se dalje dešava sa sadnicama", rečeno je iz Ministarstva.
Koliko je "posađeno"
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo, kada su u pitanju voćni zasadi tokom 2010. godine je zasađeno 143,82 hektara, a 2011. godine 335,94 hektara. Za 2012. godinu, kako je rečeno, još nijesu obrađeni svi podaci.
"Subvencije su iznosile 510.519 eura 2010. godine i 1.000.573 eura naredne godine. Kada je u pitanju vinova loza, zasađeno je 35,65 hektara 2010. godine, 19,05 hektara sljedeće godine, a 54,49 hektara 2012. godine", saopšteno je iz Ministarstva.
Galerija
Bonus video:
