Premijer Milo Đukanović ubijeđen je da još jedno crnogorsko gubitaško preduzeće Pobjeda ima perspektivu, kao što tvrdi za Kombinat aluminijuma.
Đukanović je nazvao Pobjedu “nacionalnim brendom” koji ima šansu za prodaju, a tri tendera nijesu uspjela.
Tim kompanijama je zajedničko što poreski obveznici plaćaju njihove rate za kredite (23,4 miliona plaćeno do sada za KAP i ozvaničenih 992.000 eura za Pobjedu), za koje je Vlada žirirala. Opterećene su dugovima, država sa njima “prebija” dugovanja na uštrb punjenja budžeta i neprivlačne su za investitore.
Vlada za KAP nije mogla da nađe novog partnera, a za prodaju Pobjedu, čiji je nezakoniti vlasnik devet godina jer ne može biti vlasnik štampanog medija, propala su tri pokušaja prodaje.
Đukanović je juče ocijenio da se Pobjeda može privatizovati kada je Vlada, njen većinski vlasnik, oslobodi dva problema sa kojima se suočava - viška zaposlenih i neregularnog poslovanja na tržištu štampanih medija.
Ta poruka je upućena juče u Skupštini tokom premijerskog sata koji su obilježile ekonomske teme.
On je izjavio da Pobjeda do sada nije privatizovana zbog ta dva problema, ali kad ih se oslobode, stvoriće se uslovi za prodaju.
“Možemo ponuditi Pobjedu kao nacionalni brend i to bez opterećenja o kojima sam govorio”, naglasio je Đukanović.
Pobjeda je opterećenja dugoročnim i kratkoročnim dugovanjima, prema dostupnim podacima, od preko 12 miliona eura, kao i akumuliranim gubitkom od 24 miliona. Zbog nagomilanih dugovanja od kupovine je odustao njemački WAZ, a kreditna zaduženost je bila problem i sarajevskom Avazu.
Poslanički klub Pozitivne zanimalo je kakvom se ekonomskom vizijom Vlada rukovodila kada je u aprilu sklopila novi sporazum sa Pobjedom o regulisanju međusobnih obaveza i da li je cilj restrukturiranje, privatizacija ili likvidacija kompanije.
“Ovo je studija slučaja koja pokazuje kako se Vlada neodgovorno ponašala u preduzeću u kojem ima većinsko vlasništvo. Samo u posljednje tri godine napravljen je poslovni gubitak od 8,6 miliona eura”, ukazao je predsjednik Kluba poslanika Pozitivne Mladen Bojanić, dodajući da pitanje o Pobjedi nema dodirnih tačaka sa njenom uređivačkom politikom. On je napomenuo da su dugoročne obaveze Pobjede 4,4 miliona eura, a kratkoročne osam miliona.
Sporazumom sa državnim izdavačkim preduzećem je predviđeno da Vlada, nakon što je dozvolila da jedna medijska kuća nagomila dugovanja za poreze na 2,8 miliona eura, “prebije” dug tako što će preuzeti njegovu imovinu. Zgrada i zemljište su procijenjeni na 4,88 miliona i poreski obveznici, zahvaljujući odluci Vlade, plaćaju razliku nakon poravnanja zbog poreskog duga. Već je iz državnog budžeta po tom osnovu Pobjedi usmjeren milion eura za otpremnine, plate i dobavljače, a preostali iznos će se regulisati time što će zaposleni kompanije koristiti zgradu, za koju nije ni utvrđen mjesečni iznos kirije.
Đukanović je rekao da je to što je “Pobjeda brend sa dugodišnjom tradicijom, opredijelilo Vladu za taj aranžman”.
“Smatrali smo da u vremenu u kome svi relevantni društveni činioci potenciraju pitanje važnosti medija za dalju demokratizaciju društva, Vlada kao većinski vlasnik treba da uloži dodatni napor i sačuva perspektivu najstarijeg preduzeća. Time će se osnažiti konkurencija na tržištu”, naglasio je Đukanović.
Bojanić je ocijenio da se ne prodaje tradicija i da u ekonomiji važno mjestu imaju bilansi. Zapitao se ko će kupiti preduzeće koje ima šest miliona kredita za koje je Vlada dala garncije i ko će to da plati. On je ocijenio da se mogu desiti i “takse za Pobjedu”, sa čime se Đukanović nije saglasio.
Đukanović je saopštio da zgradu Pobjede, koju Vlada preuzima, mogu koristiti državne institucije, ali i da bi se od njene prodaje riješilo pitanje viška zaposlenih.
“Kada je riječ o drugom problemu - privatne kompanije koje posluju u toj oblasti, a što možemo čuti i od pojedinaca koji tamo rade, uglavnom se dovijavaju kako da snize troškove radne snage tako da daju zagarantovanu platu, a ostatak isplaćuju u gotovini. Pobjeda kao državno preduzeće morala je da radi u skladu sa zakonom”, izjavio je Đukanović.
Vlada dozvoljava Pobjedi da ne plaća redovno poreze i doprinose. Zbog toga je dva puta uvećala vlasnički udio jer je dug Pobjede zamijenila dionicama. Time je vlasnički udio povećala na 85,98 odsto akcija i uskratila budžet za oko šest i po miliona eura.
Poslanički klub DPS –a zanimalo je šta je Vlada preduzela na polju suzbijanja sive ekonomije koja čini, prema procjenama, 20 odsto BDP-a. Premijer je odgovorio da će biti pooštrena kaznena politka u dijelu neplaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), da je pripremljen predlog zakona o nelegalnom poslovanju, povećana minimalna cijena rada na 192 eura… Opšti kolektivni ugovor nije usvojen i ta cijena se ne može još primjenjivati.
Manju članicu vlasti - SDP interesovalo je da li je zakonodavni okvir koji se odnosi na zaštitu potrošača u skladu sa evropskim standardima. Đukanović je objasnio da su dva ključna zakona u toj oblasti zakon o zaštiti potrošača i o bjezbjednosti proizvoda bili u značajnoj mjeri usklađeni sa evropskim standardima kada su usvojeni, te da se pripremaju nova rešenja kroz izmjene koje će uslijediti u ovoj godini. Najavio je i osnivanje centralnog informacionog sistema za žalbe potrošača.
Poslanici Demokratskog fronta nijesu prisustvovali sjednici.
Ne raskida ugovore sa nesavjesnim partnerima
Poslanički klub SNP-a pitao je da li je premijer glavni kočničar raskidanja ugovora sa nesavjesnim partnerima, što ima za posljedicu da su građani taoci njegovih prijateljskih veza i ličnih interesa. Upitali su koje firme duguju budžetu po osnovu poreza i da li je moralno da država proda firme pa da od strateških partnera uzima imovinu za poreze. Đukanović je kazao da nema selektivnosti u realizaciji i analizi privatizacionih ugovora i da njemu bliski ljudi nijesu pošteđeni raskida, te da on nije kočničar raskidanja.
Premijer je prijetio raskidima, ali više od pola godine od tada nije raskinut nijedan ugovor. Pokrenut je raskid za žabljačke hotele Planinka i Jezera, a za As koji za 11 godina nije izgrađen još nije. Vektra Dragana Brkovića, koja nije ispunila ugovore za hotele u Herceg Novom, u stečaju je i nije ni pominjana za raskid ugovora. Sa tim Đukanovićevim prijateljem je potpisan aneks ugovora za prolongiranje obaveze, a koji još nije istekao.
“Nema mjesta ni konstrukciji da su neki, meni bliski ljudi, pošteđeni raskida ugovora, kao i da je Crna Gora talac takvih ličnih interesa. Bilo bi dobro da ukoliko imate takvo saznanje, sa njim upoznate javnost”, poručio je Đukanović lideru SNP-a Srđanu Miliću. Premijer je dodao da oni koji ne plaćaju poreze neće biti amnestirani i da je preispitivanje ugovora prioritet Vlade koji će nastaviti.
Odgovoru Đukanovića prethodila je kraća rasprava sa Milićem o načinu na koji mu je postavio pitanja. Milić je rekao da je osnov za postavljeno pitanje bio ekspoze premijera u kome je potencirano pitanje raskidanja spornih privatizacionih ugovora, te da ne čudi da Đukanović ne želi da odgovara. “I to što nemate odgovor je vrsta odgovora”, istakao je Milić.
Vlada će kritike DRI tek da razmatra
Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović nije konkretno odgovorio na pitanje Velizara Kaluđerovića (SNP) da li je neki član Vlade zahtijevao raspravu zbog izvještaja vrhovne revizije o garancijama, za koje je utvrđeno da ih je Vlada izdala mimo propisa 2010. i 2011. godine.
Time je žirirala za kredite KAP-u, Pobjedi, Željezari i iz državne rate je otplaćen kredit za nikšićku kompaniju, a za ostale po rata. Lazović je odgovorio da će Vlada uskoro razmatrati izvještaj pa će dati konačni odgovor.
U odgovoru na poslaničko pitanje SNP-a po kojoj je cijeni plaćana tržišna naknada za državno zemljište koje je prevedeno u privatno, naveo je da je od 30 zahtjeva koji su stigli Savjetu za privatizaciju za to dato šest pozitivnih mišljenja i da taj posao nije završen.
Aleksandar Damjanović (SNP) je kazao da treba odgovoriti na pitanje ko je iz Savjeta davao pozitivna mišljenja na kupovinu zemljišta ispod tržišne vrijednosti, a za primjer je naveo hotel Otrant u Ulcinju.
Bonus video:
