Brajović: Svakog dana dobijamo poboljšane ponude za autoput

Brajović je rekao da su poboljšani kreditni uslovi takvi da će biti sasvim održivi i mogući za crnogorski budžet
18 komentar(a)
Ažurirano: 23.04.2013. 15:17h

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, u narednih 15 dana, očekuje da dobije inoviranu ponudu kineskih i svih drugih kompanija zainteresovanih za izgradnju autoputa Bar-Boljare, kako bi se tokom juna Vladi predstavilo mišljenje na osnovu kojega će biti donijeta konačna odluka.

To je kazao ministar saobraćaja i pomorstva, Ivan Brajović, na svečanosti povodom obilježavanja deset godina od kada je Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore preuzelo upravljanje aerodromima u Podgorici i Tivtu, ističući da su ponude svih kompanja zainteresovanih za izgradnju autoputa Bar-Boljare unaprijeđene pa bi projekat njegove izgradnje trebalo da počne u drugoj polovini godine.

Brajović ističe da o detaljima ponuda ne može da govori ali da je sigurno da su do konačne odluke sve opcije otvorene.

“Tako da smo značajan napredak u Kini postigli i u smanjenju kamatne stope. Očekujemo u narednih petnaestak dana njihovu inoviranu ponudu a to očekujemo i od ostalih kompanija”, rekao je Brajović dodajući da je ključno da dobijemo partnera koji može da počne i završi projekat.

Brajović ističe da o detaljima ponuda ne može da govori ali da je sigurno da su do konačne odluke sve opcije otvorene

On je istakao da će procedura biti transparentna, kao i da će se o tome raspravljati u Parlamentu. Takođe, dodao je da će u toku juna resorno ministarstvo predočiti mišljenje Vladi, koja će zatim donijeti i konačnu odluku.

“Vodićemo računa da realizacija tog projekta počne što prije i u zavisnosti od odluke ko bude izabran kao partner ići ćemo ili na tender ili u Parlament. Da vam pravo kažem meni sasvim odgovara što transpartentnija procedura i insistiraću na njoj a mislim i da nema kud transparentnije od rasprave u Parlamentu”, kazao je on uz objašnjenje da sa nekim partnerima treba, na osnovu Međunarodnih sporazuma, stvari definisati u Parlamentu. Ipak, Brajović je napomenuo da će koja god kompanija dobije posao morati da uposli naše ljude.

“Obaveza je da crnogorske firme i radnici moraju biti angažovani, to je osnovni uslov. Ali sa druge strane moraju da poštuju dogovor i osnovno je da dobijemo partnera koji sa sigurnošću može početi i završiti projekat”, rekao je on istićući da je još jedan zahtjev da ta finansijaka ponuda bude održiva za budžet.

Brajović je kazao da će Crna Gora za izgradnju autoputa dobiti kredit, ali da Vlada ostavlja mogućnost da kompanija uloži svoj novac.

“Ako bude na primjer dvadesetak ili tridesetak odsto kredita koji se odobrava kompanijske pare to znači da ćemo sa njima razgovarati o koncesijama. Odnosno da će možda kompanija koja bude gradila put, a uložila svoje pare, moći od naplate putarine da vraća uloženi novac”, zaključio je Brajović.

Prema ranijim saznanjima “Vijesti”, Kineski investitori, ako se sa crnogorskom stranom postigne saglasnost oko svih drugih detalja, spremni su da za 800 miliona eura izgrade prioritetnu dionicu autoputa Bar – Boljare, od Podgorice do Mateševa. Pored kineske kompanije CCCC Intenational, koja ima podršku kineske državne Exim banke, najozbiljniji ponuđač za eventualnu izhradnju autoputa je američko-turski konzorcijum Behtel-Enka. B.L.

Podgorica - Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore, koje će sredinom maja biti transformisano u akcionarsko društvo, ostvarivalo je pozitivne poslovne rezultate tokom decenije upravljanja aerodromima u Podgorici i Tivtu.

Prema riječima direktora tog preduzeća, Milovana Đuričkovića, tokom deset godina JP Aerodromi bilježi stalan rast saobraćaja, kao i broja putnika, aviona i destinacija. Tako je, ističe, zaključno sa krajem prošle godine na crnogorskim aerodromima opsluženo je 9,86 miliona putnika.

“Polovinom narednog mjeseca dočekaćemo i desetomilionitog putnika”, otkrio je Đuričković na svečanosti povodom obilježavanja deset godina od kada je ta kompanija preuzela upravljanje aerodromima u Podgorici i Tivtu.

Đuričković je saopštio da će se u narednih mjesec i po JP transformisati u akcionarsko društvo, čime će dosadašnji oblik organizovanja crnogorskih aerodroma poći u istoriju

Đurović je istakao da kompanija ima veoma razvijenu podsticajnu i u bližem i širem okruženju najkonkurentniju cjenovnu politiku. Ističe i da je preduzeće tokom deset godina uvećalo sopstvenu, odnosno imovinu države Crne Gore, za više od tri puta, dok je u tom periodu, pored 188 preuzetih radnika, uposleno novih 400.

Đuričković je saopštio da će se u narednih mjesec i po JP transformisati u akcionarsko društvo, čime će dosadašnji oblik organizovanja crnogorskih aerodroma poći u istoriju.

“Siguran sam da će novi oblik organizovanja crnogorskih aerodroma kao akcionarskog društva biti nova šansa i novi razvojni podsticaj i zamajac za dalji napredak crnogorskih aerodroma, a samim tim i čitave Crne Gore”, ocijenio je Đuričković.

On je podsjetio na ključna strateška dokumenta, Master plan razvoja i Državnu studiju lokacije Aerodroma Tivat i dodao da je ovih dana fokus stavljen na pripremu strateške dokumentacije za dalje proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju manevarskih površina na aerodromu Podgorica i Tivat, kao i izradi projektne dokumentacije za izgradnju nove “Terminalne zgrade dva” na tivatskom aerodromu. Vrijednost tih projekata, tvrdi, kreće se oko 40 miliona eura.

„Već su snažno počele aktivnosti na pripremi studija, tendera i izradi projektne dokumentacije. Procjenjuje se da u narednih četiri do pet godina treba realizovati investicije čija se vrijednost približava 100 miliona eura“, zaključio je Đuričković.

Đuričković je podsjetio da je Odluka crnogorske Vlade o formiranju JP Aerodromi donijeta 22. jula 1999. godine, kao i da je realizovana nakon više od tri godine, “poslije napornih i zahtjevnih pregovora”.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Ivan Brajović, kazao je da se odluka Vlade o formiranju JP Aerodromi pokazala krajnje opravdanom i presudnom za dalji razvoj i modernizaciju crnogorskih aerodroma.

On je kazao da je JP Aerodromi jedno od rijetkih preduzeća, ne samo u sektoru saobraćaja, koje samostalno ostvaruje profit na tržištu i ne koristi pomoć iz državnog budžeta.

Galerija

Bonus video: