Nekada veliki hotelski sistemi kao Primorje, Vektra Boka, UTIP Crna Gora, Onogošt, Institut Igalo, Trend Korali, HTP Albatros i HP Fjord prema zvaničnim izvještajima prošle godine su poslovali sa gubitkom iako imaju značajnu imovinu a 2012. je bila rekordna po turističkoj posjeti. Svi su oni, osim Instituta Igalo, privatizovani.
Budvanska i Ulcinjska rivijera, obje u državnom vlasništvu, pozitivno su poslovale, mada simbolično. Ulcinjska rivijera je prvi put od kada postoje izvještaji od 2009. bila u plusu i to samo osam hiljada, dok je Budvanska smanjila profit sa 417 na 246 hiljada.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi prof. dr Rade Ratković kaže da je zbog turizma, zapošljenih i radi države, potreban novi početak, ali ne voluntaristički, kao što su bile prošle kampanje privatizacije.
Nekada veliki hotelski sistemi kao Primorje, Vektra Boka, UTIP Crna Gora, Onogošt, Institut Igalo, Trend Korali, HTP Albatros i HP Fjord prema zvaničnim izvještajima završili su prošlu poslovnu godinu sa gubitkom
On smatra da bi trebalo pokrenuti poravnanja između vlade i kupaca i tako okončati te neuspjele privatizacije.
“Investitori, koji u startu nijesu ulivali povjerenje jer su bili bez iskustva u upravljanju turističkim portfeljima i bez kadrova, ali su davali velika obaćanja bez pokrića, uradili su što su znali i mogli. Za neuspio brak krive su obje strane i fer je da se prijateljski poravnaju”, kazao je Ratković.
On kaže da mali profiti Budvanske i Ulcinjske rivijere dokazuje da je sreća što i ove kompanije nijesu do kraja privatizovane po modelu prodaje aktive, odnosno rasparčavanja i pojedinačne prodaje imovine.
“Ne treba zaboraviti da su i one ozbiljno ranjene: privatizovano je više hotela Ulcinjske rivijere - “Galeb” (srušen), “Lido” (ograđen kao gradilište), Otrant (privatizovan i renoviran, ali ne radi)…, a Budvanskoj, takođe, od kojih su temeljito renovirani hoteli u Bačićima i Petrovcu, kao i “Avala” u Budvi, ali je “As” još gradilište na početku. Tako ranjeni, pa i kadrovski osiromašeni, ipak ostvaruju dobitke i ponešto ulažu u održavanje, a sve u situacuji pomanjkanja adekvatnog destinacijskog menadžmenta. Dakako, da ih ne treba dodatno privatizovati, po dosadašnjem modelu”, naveo je Ratković, koji kaže da je za svaku pohvalu što Buvanska rivijera”, zajedno sa vlasnikom hotela “Rivijere” u Petrovcu pokreće “jont venture” aranžman za novi hotel.
“Ne treba zaboraviti da su i one ozbiljno ranjene: privatizovano je više hotela Ulcinjske rivijere - “Galeb” (srušen), “Lido” (ograđen kao gradilište), Otrant (privatizovan i renoviran, ali ne radi)…, a Budvanskoj, takođe, od kojih su temeljito renovirani hoteli u Bačićima i Petrovcu, kao i “Avala” u Budvi, ali je “As”..."
On smatra da bi Institut Igalo, koji raspolaže vrijednim kadrovskim i materijalnim resursima, trebalo da vodi profesionalni menadžment ili renomirana kompanija kojoj je upravljanje turističko-zdravstvenim centrima glavni biznis.
“Država u ovim procesima, s obzirom na to da značajno učestvuje u vlasničkoj strukturi, mora imati aktivnu ulogu, kako kao suvlasnik, tako i kao važan partner u turističkom destinacijskom menadžmentu”, naveo je Ratković.
Hotel "Plaža"
Tivatsko Primorje, kojim nakon vaučerske privatizacije upravlja HLT fond i Centar za odmor i liječenje Igalo, kojeg su 2007. kupili HLT i Primorje, već skoro tri godine imaju vlasničke probleme. Biznismeni Denis Mandić i Vladan Vujović, koji su godinama kontrolisali HLT fond, došli su u otvoreni sukob i sudske sporove oko vlasništva nad firmom Provladeks preko koje su upravljali fondom i njegovom ogromnom imovinom.
UTIP Crna Gora privatizovala je krajem 2006. godine kompanija Normal turs, a nemaju izvještaj o poslovanju za cijelu prošlu godinu, već samo za prvih šest mjeseci. Prema tom izvještaju UTIP je ostvario gubitak od 104 hiljade, a imao je prihod od 710 hiljada ili pola miliona manje nego u istom periodu 2011. godine.
Kompanije Normal turs i Hilton International potpisali su u maju 2010. ugovor o saradnji kojim je predviđeno da poznati svjetski brend preuzme upravljanje hotelom Crna Gora na 15 godina nakon rekonstrukcije i adaptacije. Početkom ove godine najavljena je i mogućnost potpunog zatvaranja hotela dok se ne završi rekonstrukcija. Bilo je najavljeno da bi prva faza novog dijela hotela mogla biti otvorena krajem ove godine.
Greška je bila Boku prodati onima koji se ne bave turizmom
Kompaniji Vektra Boka iz Herceg Novog pet godina nakon privatizacije prijeti stečaj. Ratković kaže da je Boka, sa oko 2.700 kreveta, bilo druga turistička kompanija u Crnoj Gori prije 90-ih i da je, iako nije bila integrisana u “Montenegroturist”, vodila usaglašenu poslovnu politiku i imala stabilno poslovanje.
“Društveni upravljači su je podigli, pozicionirali na tržištu i uveli u zonu rentabilnog poslovanja. Naravno da su stari objekti bili zreli za temeljitu rekonstrukciju radi ponovnog povratka na glavna tržišta EU, sa kojih su bili nestali devedesetih godina iz državno-političkih, a ne privredno-ekonomskih razloga. Finansijska struktura predtranzicione turističke privrede je bila takva da je podnosila nova kreditna zaduženja pod povoljnim uslovima, tako da je ova kompanija imala dovoljan kapacitet zaduženja kreditima za rekonstrukciju objekata”, navo je Ratković.
On kaže da je nažalost izabrano riješenje da se kompanija proda grupi kojoj hotelski menadžment nije glavna djelatnost, pa se moglo očekivati da neće moći ispuniti tenderska obećanja.
Ratković kaže da treba pokušati fer poravnanje sa grupom koja upravlja Bokom, kao i da treba postaviti ili ugovoriti profesionalni menadžment, koji bi bio kadar provesti sanaciju kompanije i pripremiti je za povratak na glavna tržišta Evropske unije.
Galerija
Bonus video:
