Bivša zamjenica generalnog direktora Crnogorske komercijalne banke Bose Tatar, juče je u Privrednom sudu na nastavku rasprava po tužbi CKB-a protiv luksemburške firme Cattaro Investments S.A. i drugotužene firme Montenegro SPA zbog nevraćenog kredita od 1,5 miliona eura, kazala da ne zna ko je izvjesna Italijanka Natali čiji je potpis bio na ugovoru, kao i da nije bila upoznata sa njegovim detaljima.
Ukupan dug Cattara sa kamatama dostigao je iznos od skoro dva miliona eura, a iza obje inostrane firme stoje Italijani.
Predstavnici Cattara su ranije saopštili da nikada nijesu uzeli kredit u CKB-u, a sumnja se da je neko falsifikovao faksimil Natali, za račun korisnika kredita.
“Nikad je nisam vidjela, niti znam ko je to. To nije bilo u opisu mog posla”, kazala je između ostalog Tatar, odgovarajući na pitanje advokata Cattara Dejana Terzića da li je ikada vidjela Natali
Ona je objasnila da se o detaljima u vezi s odobravanjem kredita bavilo kreditno odjeljenje za pravna lica gdje je direktor bio Ivica Kontić, a da prigovora na ovaj kreditni aranžman nije bilo dok je radila u banci.
“Da smo ja i Milka Ljumović (bivša direktorica) ostale da radimo u banci, nikakvog prigovora u vezi s tim ne bi ni bilo”, naglasila je Tatar.
Glavni partneri italijanskih investitora godinama su bili Denis Mandić i Vladan Vujović, suvlasnici u firmi Provladeks. Njihovo partnerstvo je trajalo dok stranci prije nekoliko godina nijesu uvidjeli da je u više firmi nemilice trošen novac koji su oni ulagali. Firma Cattaro do 2010. bila je pojedinačno najveći vlasnik HLT fonda sa 20 odsto akcija. CKB preko Privrednog suda krenula u zapljenu ovih akcija zbog nevraćenog kredita, kada je afera i javno obznanjena.
Tatar je saopštila da je 2007. bila predsjednica kreditnog odbora CKB-a, koje je odobravalo kredite “u skladu sa procedurama i bankarskom praksom”.
“Sjećam se da su sredstva odobrena po skraćenoj proceduri i da je za taj kredit postojao keš kolateral u iznosu koliki je bio i kredit. Odobravali smo kredit istog dana ili eventualno drugog dana od podnošenja zahtjeva”, objasnila je Tatar.
Za sporni kredit keš kolateral je navodno obezbijedio HTP Primorje, ali taj depozit nije iskorišćen za vraćanje kreditne obaveze Cattara. Na pitanje advokata Terzića da li je postojala saglasnost HTP Primorja da se da keš kolateral za odobravanje kredita Tatar je odgovorila:
“To nije od značaja jer je u Ugovoru o kreditu upisan broj Ugovora o depozitu. Taj depozit morao je biti položen makar minut prije odobravanja kredita. Dok sam ja radila u banci (do 30. marta 2009.) to se nikada nije ispostavljalo kao problem čak je po osnovu Ugovora o depozitu jednom i naplaćena kamata na kredit”, dodala je Tatar.
Ona je napomenula da kod klijenata od povjerenja postojala praksa da se odobravaju krediti traženi i “usmenim putem”, ali i da je “pred sam odlazak iz CKB kontaktirana iz Primorja od čovjeka sa prezimenom Vukadinović koji je postavio pitanje tog depozita”.
„Oni su znali za to. Postojala je usmena saglasnost Primorja“, istakla je Tatar.
Na pitanje advokata Cattara kako se utvrđuje identitet osobe kojoj se odobrava kredit, Tatar je odgovorila „da to nije bilo u opisu njenog posla“.
„Detaljima su se bavili referenti iz kreditnog sektora. Ja sam samo potpisivala ugovor koji mi donese kreditni referent“, dodala je Tatar, koja je objasnila da je kredit Cattaru odobren za „obrtna sredstva“, a da je to u bankarstvu toliko širok pojam da se kredit mogao iskoristiti i za kupovinu akcija.
Advokat Cattara prigovorio je iskazu Tatar, a sudija Borjanka Zogović tražila je od tuženog da za iduće ročište pribavi ugovor o pravnom poslu, da se objasni kako je potrošen kredit, koji je navodno otišao za kupovinu akcija HLT fonda.
Na narednom ročištu 24. maj biće saslušani tadašnji činovnici banke Gorica Vujisić, Veliša Radunović i Jelena Dubak- Bulatović.
Italijani nisu dali da svjedoči Martinović
Kao svjedok u sudu juče se pojavio advokat Nikola Martinović, koji je sam rekao da ima neka saznanja u vezi s predmetom spora, ali da ne može svjedočiti dok ga sud ne oslobodi čuvanja profesionalne tajne, ili to da urade tužilac i tuženi, koje je jedno vrijeme zastupao.
Predstavnik Cattara priznao je da nijesu dali saglasnost da Martinovića oslobode čuvanja profesionalne tajne, dok je advokat CKB-a Vladimir Bojić odluku o eventualnom svjedočenju Martinovića prepustio sudu.
Bonus video:
