Ozbiljnije smanjenje javnog duga nije realno očekivati prije uspostavljanja makar djelimično normalnog privrednog rasta, ocjenio je u razgovoru za “Vijesti” profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta iz Ljubljane Mojmir Mrak, koji kaže da se početak izlaska iz krize može očekivati u drugoj polovine ove godine.
Javni dug Crne Gore iznosi 1,7 milijardi eura, što je sada oko 52 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a ako se računaju izdate državne garancije od 380 miliona on iznosi oko 60 odsto.
Mrak je istakao da se javni dug teško smanjuje u uslovima kada je privredni rast negativan ili oko nule. Ipak, kako je ocijenio, visoka zaduženost Crne Gore nije samo njena sprecifičnost.
“Kriza je dovela do toga da prilikom bilo kakvog odlučivanja brojke neće biti nešto što će se 'uzimati kao suvo zlato'. Slovenija je prije krize bila zadužena 25 do 26 odsto. Sada je 50 odsto, a prošle godine smo bili ispod 50 odsto i svejedno se nijesmo mogli dodatno zadužiti”, kazao je Mrak.
On je istakao i da je generalno gledano cijela Evropa i dalje u recesiji, ali da se može prognozirati izlazak iz krize.
“Prema nekim procjenama situacija bi trebalo da počne da se poboljšava u drugoj polovini ove godine i da ide uzlaznim trendom narednih godina. Ne poznajem dovoljno situaciju u Crnoj Gori, ali mi je poznato da projekcije oko privrednog rasta predviđaju da se u narednim godinama povećava”, rekao je Mrak.
On smatra da će u takvim uslovima i zaposleni građani početi da osjećaju pozitivne promjene jer, kao i u Crnoj Gori, u većini zemalja plate sada ili stagniraju ili su u padu.
“Kad dođe do privrednog rasta biće više prostora i za povećanje zarada. Ako se bilježi privredni rast onda se povećavaju i budžetski prihodi i ima postora za korekcije zarada. Ipak, mislim da je nerealno očekivati da bi skorije moglo doći do nekih značajnijih povećanja”, ocjenio je on.
Problem za zaradama u Crnoj Gori koje se konstatno smanjuju, kako je istakao, može se javiti i zbog napora da se država priključi EU.
“I zbog uključivanja u EU predstoje značajne obaveze koje će se podmirivati novcem iz budžeta tako da mislim da će Vlada Crne Gore biti pod velikim pritiskom i sa ograničenim sredstvima koja će morati da podjeli na najbolji način”, prognozirao je Mrak.
Mrak se osvrnuo i na sve češće pominjanje rasta poreza na dodatu vrijednost (PDV) koji u Crnoj Gori iznosi 17 odsto.
“Crna Gora je poznata po izuzetno niskim porezima i ja se sjećam tog argumenta prilikom privlačenja investitora. To jeste jedan značajan element i tu sigurno ima mjesta za povećanje nekih poreza. Svjestan sam da to može imati uticaj na konkurentnost, ali ako poredite Crnu Goru sa drugim zemljama u regiji i uz neku korekciju poreza na više to bi i dalje bilo dosta niže nego u okolnim državama”, rekao je on.
Nemire u Sloveniji izazvala korupcija političara
Govoreći o ekonomskom stanju Slovenije i nedavnim građanskim protestima koji su djelimično uzrokovani krizom sa kojom su suočeni građani, Mrak je rekao da je ekonomska situacija u toj državi Evropske unije vrlo ozbiljna i da se u posljednje vrijeme “znatno pogoršala”.
“Nemiri u Sloveniji jesu bili u kontekstu krize, ali su više bili izražavanje stava prema slabostima političara, a vezano za korupciju. Sa protestima se problem ne rješava i nakon toga treba sjesti za sto i vidjeti na koji se način može doći do najboljeg rješenja. U Sloveniji je došlo do nekih promjena ali tek treba da se radi”, ocijenio je on.
Bonus video:
