Ambasada SAD poručuje Čarapić: Tražite papire i svjedoke iz drugih zemalja

Ipak će se suditi u Njujorku za podmićivanje u Crnoj Gori i Makedoniji, iz američke ambasade poručeno da tužilaštvo i sudovi ne gube vrijeme
24 komentar(a)
Ažurirano: 09.02.2013. 09:59h

Sudija Okružnog suda u Njujorku Ričard Saliven odbio je zahtjev advokata bivših direktora Mađar telekoma i prihvatio tužbu koju je protiv njih podnijela američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) zbog korupcije prilikom privatizacija telekoma u Crnoj Gori i Makedoniji.

Saliven je, potvrđeno je „Vijestima” iz Okružnog suda u Njujorku, zakazao statusnu konferenciju za 14. april, kada će i zvanično početi suđenje Eleku Štraubu, Tamašu Marvaiju i Andrašu Balogu. Sud je odbacio argumente advokata odbrane, koji su smatrali da američke institucije nemaju nadležnost nad stranim državljanima, da je tužba zastarjela, te da se u njoj ne sadrži dokaze konkretnog krivičnog djela.

Odluka o odbijanju zahtjeva odbrane temelji se gotovo isključivo na slučaju u Makedoniji, kako je to sugerisao i SEC, navodi se u odluci sudije Salivena. Sud je time praktično prihvatio argumentaciju SEC-a da su tri mađarska menadžera nanijeli štetu američkoj berzi jer su, u periodu kada se Mađar telekom i njegov matični Dojče telekom kotirali na berzi u Njujorku, podnosili lažne izvještaje o poslovanju, u kojima je bila prikrivana korupcija u Crnoj Gori i Makedoniji.

Prema toj tužbi, koja je uslijedila nakon petogodišnje istrage na zahtjev SEC-a i Ministarstva pravde SAD i ugovora o poravnanju kojim su dvije kompanije platile 95 miliona eura, Mađar Telekom je prilikom privatizcije crnogorske kompanije 2005. godine podmitio više zvaničnika vlade i povezanih lica, sa ukupno 7,35 miliona eura.

Tri bivša direktora Mađar telekoma su, prema navodima tužbe SEC-a, osmislili i sproveli koruptivnu šemu, zahvaljujući kojoj je ta kompanija vrlo brzo nakon privatizacije došla do dvotrećinskog vlasničkog udjela u Telekomu Crna Gora, danas Crnogorskom telekomu.

Čarapić da ne čeka, već istraži nezakonitosti

Dok vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, kako kaže, čeka da joj institucije Sjedinjenih Američkih Država odgovore na zamolnicu i dostave dokumentaciju u vezi sa aferom “Telekom”, mogla bi i sama da istraži sve nezakonite radnje koje je u tom procesu utvrdila petogodišnja američka istraga, proizilazi iz odgovora Ambasade SAD na pitanja “Vijesti”.

Portparolka Ambasade Šeli Siver kazala je da je dokumentacija koju posjeduju američke državne institucije ista ona kao i u Njemačkoj i Mađarskoj, gdje se takođe sprovodila istraga, te da bi državna tužiteljka mogla njima direktno da se obrati.

“SAD očekuju od crnogorske vlasti da, paralelno s američkom istragom, istraži sve navode o nezakonitim radnjama u Crnoj Gori u vezi sa ovim slučajem. Crnogorski tužioci i sudovi imaju mandat i sposobnost da to urade. Crna Gora može istražiti slučaj Telekom direktno kontaktirajući njemačke i mađarske vlasti i od njih zatražiti iste dokumente koje američki tužioci provjeravaju.

Crnogorske vlasti imaju takođe mogućnost da traže da svjedoče odgovarajući svjedoci iz Crne Gore, Njemačke, Mađarske ili neke druge zemlje u vezi sa slučajem Telekom”, odgovorila je Siver na pitanje šta bi organi Crne Gore mogli da urade dok ne stigne dokumentacija iz SAD. Ona nije odgovorila na pitanje “Vijesti” da li smatraju da postoji politička volja da se ovaj slučaj istraži do kraja, s obzirom na osobe koje se pominju i njihove veze sa najvišim državnim zvaničnicima.

Na pitanje zašto američke institucije ne odgovaraju na zahtjev VDT-a već skoro devet mjeseci, Siver kaže da je taj zahtjev „širok i zahtijeva značajnu količinu informacija”. Ono što dodatno odugovlači odgovor je, prema njenim riječima, i činjenica da je cijeli slučaj trenutno predmet sudskog postupka u SAD, ali i obaveza da se kontaktiraju Njemačka i Mađarska.

„Mnogi od dokumenata na kojima su američki tužioci izgradili ovaj slučaj potiču iz Mađarske i Njemačke. Da bi ti dokumenti bili dostavljeni crnogorskim vlastima, Mađarska i Njemačka moraju odobriti zahtjev. Postoji snažna volja u SAD da se pomogne zemljama partnerima u njihovim pravnim istragama, ali mi moramo slijediti utvrđene procedure, posebno kada je riječ o pravnim predmetima koji su u toku”, kazala je Siver.

Ambasadi se niko nije obraćao

Na pitanje da li se državna tužiteljka za devet mjeseci od slanja zahtjeva za međunarodnu pomoć preko ambasade ili drugih američkih organa raspitivala šta je sa njenim zahtjevom ili urgirala da se požuri sa odgovorom, Siver je odgovorila:

„Iako je tim Ambasade SAD za vladavinu prava bio i biće ubuduće na raspolaganju za savjete i pomoć tokom cijelog procesa, Ambasada SAD nije dobila zahtjev crnogorskih vlasti da im pomogne da fokusiraju ili ubrzaju svoj zahtjev, ali je moguće da su takvi zahtjevi poslati direktno Ministarstvu pravde SAD”, zaključila je Siver.

Među četiri sporna konsultantska ugovora, za koje američke vlasti tvrde da su bili lažni i da je preko njih obavljena korupcija, nalazi se i onaj pod nazivom Sigma.

Advokatica Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića, je potvrdila da je radila na programu restrukturiranja Telekoma neposredno nakon privatizacije i da joj je novac isplaćen upravo preko firme Sigma, ali tvrdi da je sve bilo regularno te da je, zajedno sa kolegom Nikolom Martinovićem, odradila dodijeljeni posao. Američke finansijske vlasti, međutim, tvrđe da je preko Sigme sproveden korupcionaški plan, te da je preko nje isplaćeno oko 580.000 eura i da je dio ili cijeli iznos namijenjen za sestru visokog vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom.

Nakon što je objavljena tužba sa detaljima koruptivne šeme, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDT) pokrenulo je novu istragu koja ni do danas nije dala konkretne rezultate. VDT je na zahtjev američkih državnih organa i tokom 2007. godine provjeravalo dva od četiri sumnjiva ugovora Telekoma sa četiri konsultantske kompanije koja su potpisana u Podgorici, ali je tadašnja istraga ustanovila da u tim poslovima nije bilo neregularnosti.

Posljednja informacija iz VDT-a jeste da na osnovu do sada prikupljenih informacija, nema osnova za krivično gonjenje pojedinaca u Crnoj Gori te da i dalje čekaju dokumentaciju koju su, na osnovu zamolnice, tražili od američkih institucija.

Galerija

Bonus video: