Intervju Vijestima

Kavarić: Ne plaća se struja, a za telefonske račune se ima

Ministar ekonomije najavljuje da će ove godine glavni projekti biti iz oblasti energetike
57 pregleda 20 komentar(a)
Ažurirano: 03.01.2013. 11:21h

Nelikvidnost privrede će biti problem s kojim će se Crna Gora boriti i 2013. godine, a Vlada će nastaviti da sprovodi mjere da bi se izbjegao najgori ekonomski scenario sa kojim se suočavaju i mnogo razvijenije zemlje, rekao je u razgovoru za „Vijesti” ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

"Glavni projekti u resoru ekonomije će biti u oblasti energetike. Očekujem i raspisivanje tendera za naftu i gas, uz podsjećanje da će to biti prvi projekat takve vrste u Crnoj Gori. Naravno, imamo i niz zakonskih i podzakonskih akata koje ćemo donijeti u sljedećem periodu, čime ćemo nastaviti sa regulatornom reformom i usaglašavanjem zakonodavsta sa EU”, dodao je Kavarić.

"Za projekte na Morači i Komarnici postoji interesovanje investitora iz Kine, ali i drugih zemalja"

Govoreći o izgradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, Kavarić je naglasio da postoji ponuda kineske kompanije kao i pismo o namjerama čeških investitora.

"U vremenu opreznog investiranja na globalnom nivou, to su više nego ohrabrujuće vijesti. Naš posao je da ponude pregledamo i ocijenimo šta je najbolje za državu i energetiku Crne Gore da se uradi. To se odnosi ne samo za tehničko rješenje, odnosno kvalitet ponude, nego i na finansijsku konstrukciju, i to je nešto na čemu se intenzivno radi. Zadovoljni smo finansijskom ponudom, a Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) razgovara o tehničkom aspektu. Naš cilj je da se resursi iskoriste na optimalan način”, kazao je Kavarić.

Iskoristiti energetske potencijale

Crna Gora, prema njegovim riječima, mora iskoristiti energetske potencijale kako bi, prije svega, ostvarili energetsku nezavisnost zemlje. Očekuje da u 2013. godini počne konačna izgradnja i puštanje u rad prvih malih hidroelektrana.

Projekti izgradnje vjetroelektrana realizuju se, kako je kazao, u skladu sa ugovorima o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrana na lokalitetima kod Ulcinja i Nikšića i tokom ove godine se očekuje izdavanje građevinskih dozvola za oba objekta, a nakon toga i početak građevinskih i drugih radova.

"Za projekte na Morači i Komarnici postoji interesovanje investitora iz Kine, ali i drugih zemalja. Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa kineskom kompanijom Sinohydro. EPCG treba da uradi studiju izvodljivosti na osnovu koje Vlada treba da donese odluku o modelu i načinu realizacije projekta”, naveo je Kavarić.

Na pitanje zašto Vlada insistira na tržišnoj cijeni struje čiji stalni rast kontinuirano ugrožava ionako slab životni standard građana, bez socijalnog okvira zaštite, Kavarić je odgovorio da cijene moraju biti formirane na taj način.

"Cijena struje mora biti tržišna kategorija i na nju ne smiju da utiču, prije svega, politički, kao i neproizvodni, netehnički i drugi faktori. Sve mimo ovoga dugoročno samo šteti energetskom sistemu Crne Gore a samim tim, ili u prvom redu, građanima”, naveo je Kavarić.

Druga stvar je, kako je rekao, socijalna kategorija potrošača i država je obezbijedila mjere socijalne i druge zaštite dijela potrošača.

"Naš cilj je da se zaštite ranjive grupe potrošača u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i to smo utemeljili i kroz Zakon o energetici, ali i drugim aktima kojima se obezbjeđuje subvencija za one koji ne mogu da podnesu tržišnu cijenu, ali i za redovne platiše. To ne smije biti na račun bilo kojeg uključenog subjekta, ni prozvođača, ali ni potrošača. Ne bih se saglasio da ne postoji socijalni okvir. Poznate su mjere koje je Ministarstvo rada i socijalnog staranja u prethodnom periodu donijelo u cilju zaštite ranjivih kategorija. Osim toga, poznato je i da sve redovne platiše imaju deset odsto popusta na mjesečni račun za utrošenu električnu energiju. U javnosti se, moj je utisak, previše lagodno odnosimo prema računima za električnu energiju, dok taj slučaj nije sa, npr. mobilnom telefonijom, gdje svi imamo svijest da račun za telefon moramo da platimo”, smatra Kavarić.

Pregovori sa zainteresovanim investitorima za KAP

Na pitanje o sudbini podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) te da li će država konačno pronaći novog partnera u najvećem izvozniku, Kavarić nije imao novih detalja.

"Kada budemo imali ponude u finalnoj formi, moći ćemo da govorimo o elementima ponuda kao i eventualnim obavezama države. Trenutno pregovaramo sa zainteresovanim investitorima. To je veoma složen proces, jer i ntegriše više pitanja, od električne energije, preko pokretanja fabrika prerade i glinice, stavljanje Rudnika boksita Nikšić u funkciju KAP-a, investicije, ekološka pitanja i sve to, saglasićete se, zahtijeva vrijeme. Tražimo dugoročno održivo rješenje za KAP, imajući u vidu sve ono što ta kompanija znači za Crnu Goru”, kazao je Kavarić.

Foto: Luka Zeković

Na konstataciju da se stiče utisak da je njemački HGL "izgubio trku" te da se u posljednje vrijeme govori skoro isključivo o ponudi turske Tosjali grupe za KAP, Kavarić nije bio isključiv.

"Sve dok imamo zainteresovane investitore koji su spremni da dostave ponudu, i dok te ponude ne stignu u njihovoj finalnoj formi, niko nije ‘izgubio trku’. Kombinat aluminijuma je suviše kompleksno pitanje da bi se olako odricali svih inicijativa za preuzimanje akcija kompanije”, dodao je Kavarić.

Obavezali smo se da izbjegnemo stečaj KAP-a

Na pitanje da li osjeća ličnu odgovornost zbog toga što problemi u KAP-u još nijesu riješeni, Kavarić, koji je bio ministar ekonomije i u Vladi Igora Lukšića, odgovorio je:

"Osjećam i ličnu i profesionalnu odgovornost za sve što je u nadležnosti Ministarstva ekonomije. Ako je pitanje trebalo da znači da li je nešto propušteno u rješavanju pitanja Kombinata aluminijuma Podgorica, tvrdim da smo vrlo pažljivo analizirali sve probleme i moguća rješenja, u skladu sa zakonima i aktuelnim stanjem u kompaniji. Sve što je u nadležnosti Vlade Crne Gore urađeno je, imajući u vidu zakone i ugovor, kao i skupštinske zaključke koji su, podsjećam, obavezali na opstanak KAP-a i izbjegavanje stečaja. Na kraju, podsjetiću da je najveći problem KAP-a snabdijevanje električnom energijom, a to je pitanje koje opterećuje ovu kompaniju od njenog osnivanja”, kazao je Kavarić.

Ne plaši se da MNSS može uzeti 72 miliona, jer je država poštovala ugovor

"Privatizacioni ugovor je vlasnika obavezao na ulaganja, kojih nažalost nije bilo, što je dovelo do negativnih posljedica koje su se reflektovale na loše poslovanje fabrike"

On je, odgovarajući na pitanje plaši li se da bi država mogla da izgubi 72 miliona eura kroz arbitražu koju je protiv nje pokrenuo MNSS, kazao da je ugovorom o kupoprodaji akcija precizirano da je kao mjerodavno zakonodavstvo navedeno crnogorsko.

"Stečajni postupak Željezare i kasnije prodaja koju je sproveo Privredni sud, odrađena je po važećim zakonima Crne Gore. Privatizacioni ugovor je vlasnika obavezao na ulaganja, kojih nažalost nije bilo, što je dovelo do negativnih posljedica koje su se reflektovale na loše poslovanje fabrike i što je Željezaru dovelo do bezizlazne situacije”, naglasio je Kavarić.

Kroz garancije za kredit i ostale mjere, dodaje on, "koje smo preduzeli da bi Željezara prevazišla težak period u poslovanju, pomogli smo tadašnjem vlasniku”.

"On se, međutim, nije pokazao kao sposoban da, uz tu podršku, održi poslovanje i redovnu isplatu zarada, na osnovu čega su zaposleni u kompaniji pokrenuli stečajni postupak”, istakao je Kavarić.

Galerija

Preporučujemo za Vas