Mjere centralne banke da koje su imale za cilj da uvedu građanima i privredi obezbijede jeftinije kredite, primjenjuju se približno mjesec od planiranih 6 i već su dovele do apsurdnih posljedica.
Kamate na štednju su snižene u većini banaka, a kamate na kredite su u pojedinima bankama i povećane, doduše sve ispod granice od 15% koju je i postavila Centralna banka.
Od bankarskog ombudsmana, Halila Kalača ove godine je pomoć tražilo 500 nezadovoljnih korisnika bankarskih usluga. Žalbe se mahom odnose na period do 2010, prevare i previsoke kamate.
Nedavno je i Centralna banka uvela mjere koje bi trebalo da zaštite klijente banaka. Iako se primjenjuju skoro mjesec njihovi efekti nisu vidljivi.
Halil Kalač je za TV Vijesti kazao da se vrlo malo uočava da banke rade na smanjenju kamatnih stopa što je inače zahtjev prema bankarskom sektoru od ekonomskih subjekata. "Naprotiv, čak možda ima i nekih povećanja", kazao je Kalač.
TV Vijesti, Daniela Vranković
Većina kredita je već bila jeftinija od 15% tako da su tu granicu banke iskoristile da pomjere kamate na gore. Kamate na štednju su ograničene na 6%, ali iako je Centralna banka ostavila prostor da se građanima ponudi i više, i to obezbijedi dodatnim kapitalom, banke za to nisu zainteresovane.
Dragana Crvenica iz Erste banke kazala je da su u toj banci imali određena prilagođavanja i u dijelu depozita iako se u javnosti mnogo više govorilo o kamatnim stopama na kredite. "Ova odluka je ako ne i većim dijelom svojim dotakla i područje depozita. U tom dijelu smo takođe morali da odradimo i određena prilagođavanja".
Tako su mjere Centralne dovele do apsurdne situacije u kojoj su kamate na pojedine kredite u i porasle do 15%, a svako ko je planirao da oroči, recimo, 1000 eura umjesto 50 eura premije, zbog ograničenja kamata za godinu dobiće deset eura manje.
Dejana Savićević iz NVO Građanski bankarski ombudsman smatra da od ove njihove mjere nema nikakve koristi, a ponajmanje za građane.
"Za privredu isto tako. Mislim da neće biti koristi ni za banke ni za MFI."
Svaki četvrti građanin ili ima kredit ili je žirant. 150 000 ljudi je tako direktno ili indirektno pogođeno bankarskim poslovanjem. 15% kamate za kredite trebalo je samo da bude najudaljenija granica.
Halil Kalač smatra da nije dovoljno da samo da ne prelaze granice gornje koje je postavila Centralna banka nego da mora doći do njihovog smanjenja kako bi se vidjeli konkretni efekti na ekonomske subjekte, pravna lica i preduzetnike.
Neophodne su ozbiljnije mjere za privlacenje investicija i jačanje privrede, a koliko je gradjanima potrebna podrska najbolje govori cinjenica da je svako duzan 3 prosječne plate.
Bonus video:
