Od dopisnice Vijesti iz Brisela
Usporavanje ekonomskog rasta u Crnoj Gori u 2012. biće veće od očekivanog, ali bi u 2013. godini moglo da dođe do obrta, kada bi bankovne pozajmice mogle da podstaknu privatnu potrošnju i investicije, navedeno je u izvještaju Evropske komisije (EK) „Crna Gora – obnova kreditnih kanala“ koji je juče predstavio evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren, u okviru jesenje ekonomske prognoze koju je EK ove godina nazvala “Plovidba nemirnim morem”
Dva moguća velika rizika za crnogorsku privredu su, kako je ocijenjeno, otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima i investitorima, zbog čega će domaće banke imati problema da obezbijede dovoljno novca za kreditiranja i Vlada za finansiranje budžeta i državnog duga, dok drugi rizik predstavlja visoko zaduženje industrije aluminijuma, koja bi mogla da ugrozi stabilnost javnih finansija, ukoliko se uzme u obzir izloženost države kroz garancije za kredite Kombinata aluminijuma i suvlasništva nad kompanijom.
Izvještaj daje prikaz stanja crnogorske ekonomske i finansijske situacije u posljednje dvije godine, kao i kratkoročna prognoza za period 2013 – 2014. godine.
Dva moguća velika rizika za crnogorsku privredu su otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima i investitorima, dok drugi rizik predstavlja visoko zaduženje industrije aluminijuma
Evropska komisija predviđa pozitivne, mada slabe rezultate rasta i za 2012. godinu, kao što sugerišu preliminarni rezultati turističke sezone.
Negativan realni rast plata i visoka nezaposlenost predstavljaju faktore koji bitno utiču na smanjenje potrošnje. Stopa nezaposlenosti i dalje je visoka i kreće se neznatno ispod 20 odsto. Mada investicije u građevinarstvu i turizmu mogu da pozitivno utiču na zapošljavanje, taj uticaj slabi zbog sezonskog karaktera raspodjele poslova. Promjene na tom polju imaće tek ograničen uticaj na povećanje, jer su primanja u javnom sektoru ograničena zbog finansijske discipline.
Inflacija je u ovoj godini ubrzala i dostigla je stopu od 4 odsto. Osim očekivanih poskupljenja naftnih derivata i cijena hrane, inflaciji su pogodovale i više takse na alkoholna i bezalkoholna pića, duvanske proizvode, kafu i struju. Kada se istope jednokratni efekti ovih poreza, očekuje se da se u drugoj polovini iduće godine stopa inflacije spusti ispod 3 odsto.
Rizik je visoko zaduženje industrije aluminijuma, koja bi mogla da ugrozi stabilnost javnih finansija, ukoliko se uzme u obzir izloženost države kroz garancije za kredite KAP-u
Javni dug će rasti i u 2013.
U trećem kvartalu 2012. javni dug je, kako je navedeno u izvještaju, dosegao 50 odsto BDP-a. Vanjski dug je nastavio da dominira i on čini tri četvrtine ukupne zaduženosti Crne Gore.
Prognoza je da će javni dug zemlje do kraja ove godine porasti na 52 odsto BDP-a, kao rezultat finansijskih potreba države. Rast javnog duga predviđa se i za 2013. godinu. Stabilizovanje primarnih viškova će djelimično da smanji finansijske potrebe za 2014, što će da dovede do postepene stabilizacije javnog duga, ali pod uslovom da se velike kapitalne investicije ne finansiraju kroz javni dug.
Uspješnija naplata poreza
U izvještajuje istaknuto kako je nakon budžetskog deficita od 3,7 odsto BDP-a u prvoj polovini ove godine, došlo do konsolidovanja, pa se sadašnji deficit kreće oko 2,5 odsto BDP-a. Navode da je, uprkos izvjesnim poteškoćama, Crna Gora napravila osjetna poboljšanja u prikupljanju poreza od preduzeća i privatnih lica, kao što je i poboljšana naplata doprinosa za socijalno osiguranje.
Nivo javne potrošnje neće se mijenjati, mada se određeni oporavak u fiskalnim prihodima može očekivati u drugoj polovini 2013. kao rezultat olakšanog pristupa realnog sektora bankovnim kreditima. Kapitalna potrošnja bi, nakon nekoliko godina budžetskih restrikcija trebalo 2014. godine da zabilježi pozitivan rast.
Bonus video:
