SOCIJALNI KARTONI

Projekat koji se deceniju čeka: Sporo ide kad treba da prikaže stvarno siromaštvo

Stavka kojom se predviđa novac za socijalne kartone je godinama redovna u državnom budžetu
79 pregleda 3 komentar(a)
Ažurirano: 22.02.2019. 23:51h

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je za pola godine od početka izrade socijalnih kartona građana, u saradnji sa Kancelarijom programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uspjelo da izabere tim koji do novembra 2014. godne treba da uradi bazu korisnika socijalne pomoći.

Sporazum o saradnji Ministarstva i UNDP-a je potpisan u maju i podrazumijeva izradu baze podataka i njeno umrežavanje sa ostalim ministarstvima i institucijama.

Socijalni kartoni, koje vlast u Crnoj Gori više od deceniju najavljuje, jedan su od stubova reforme socijalne zaštite koji omogućava državi da zna ko su ljudi koji traže pomoć, gdje žive i kakva im je materijalna situacija.

Stavka kojom se predviđa novac za socijalne kartone je godinama redovna u državnom budžetu jer su ministri, posebno prije izbora, redovno najavljivali početak projekta kao i rokove u okviru kojih treba da bude završen. Tako je za te svrhe 2008. godine izdvojeno 400.000 eura, 2009. godine 700.000 eura, dok je 2010. samo govoreno o socijalnim kartonima bez pominjanja cifri. Više od 100.000 eura je bilo predviđeno 2011. godine, a novac je potrošen u sklopu uvodnih priprema za posao koji je počeo ove godine.

U Uniji slobodnih sindikata (USS) ne vjeruju da će se uskoro uraditi socijalni kartoni jer bi se, kako smatra koordinatorka regionalnog odbora Sandra Obradović, pokazalo pravo siromaštvo u kojem žive građani Crne Gore.

“To je deklarativna priča i sumnjam da će oni krenuti u tako veliki posao kojem se mora sistematski pristupiti. Ako bismo imali socijalne kartone, vidjelo bi se koliko se teško živi i kakvo je stvarno materijalno stanje građana - i onih koji su enormno siromašni, ali i onih koji su enormno bogati”, kazala je Obradović.

Prema njenim riječima, kada bi se utvrdila imovina svih građana i ti podaci javno saopštili jasno bi bilo koliki procenat nacije troši “ono što zapravo nema”.

“Potrošačka korpa sa minimalnim brojem i količinom namirnica u Crnoj Gori košta više od jedne i po prosječne zarade. Sigurno je da bi se iznos materijalnog obezbjeđenja porodice povećao, izdaci za dječije dotatke i ukupan broj korisnika”, istakla je Obradović.

Socijalne kartone su najavljivali mnogi ministri rada i socijalnog staranja, ali još nije poznato koliko u Crnoj Gori stvarno ima građana i porodica koje su u stanju socijalne potrebe.

Najnoviji pokušaj da se konačno nešto uradi je saradnja sa kancelarijom UNDP koja je izračunala da je za prvu fazu projekta neophodno 1,27 miliona eura.

“U ime Vlade Crne Gore, nosilac projekta je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, dok je za sprovođenje zadužen UNDP koji je po raspisanim oglasima izabrao projekt menadžera, glavnog tehničkog konsultanta, konsultanta za socijalni rad i analitičara informacionih sistema. Time je kompletiran projektni tim. Tim, u saradnji sa Ministarstvom i centrima za socijalni rad, trenutno radi na konceptualizaciji i dizajniranju sistema”, zvanično je odgovoreno “Vijestima” iz Ministarstva na pitanje šta je urađeno za proteklih šest mjeseci.

Saopšteno je i da je projektom “Socijalni karton” predviđena izrada informacionog sistema socijalnog staranja koji treba da podrži sve poslovne procese u centrima za socijalni rad i da se poveže sa informacionim sistemima relevantnih institucija, radi automatske razmjene podataka.

Ukoliko sada Crna Gora uspije da posao privede kraju, a planiranio je da kompletan projekat bude završen tokom 2016. godine za šta će trebati dodatnih tri miliona, građani će nadležnim službenicima moći da saopšte svoje ime i odmah će znati da li ispunjavaju uslove za socijalnu pomoć. U kartonu će se nalaziti podaci sa kojima raspolažu ministarstva, poreska i uprava za nekretnine, kao i Zavod za zapošljavanje.

Iz UNDP-a su Vladi ponudili izradu informacionog sistema socijalnog staranja (ISSS) u fazama od kojih bi prva trajala dvije godine i koštala bi 1,28 miliona eura. Podrazumijevala bi izradu elektronskog socijalnog kartona kojim bi se povezale nadležne institucije. Tokom ostalih faza bi se izgradio internet servis uključenih institucija za razmjenu podataka, kapaciteti i tehnička infrastruktura, kao i upravljanje projektom.

Ne zna se ni koliko radno sposobnih prima pomoć

Eksperti UNDP-a su u projektu koji je Vlada prihvatila naveli da glavni cilj nije izrada samih socijalnih kartona, već informacionog sistema socijalnog staranja (ISSS) koji bi smanjio administrativne troškove Vlade i doveo do željene reforme socijalne pomoći.

“Izrada ISSS bi uvjerila donatore zainteresovane za finansiranje u sistem socijalne pomoći da svoju podršku kanališu prema najsiromašnijima”, navedeno je u dokumentu. Dodaju da “u okviru postojeće “socijalne baze podataka” nije moguće vidjeti koliko radno sposobnih pojedinaca koristi socijalnu pomoć”.

“Nije moguće razvrstati podatke prema strukturi porodica koje primaju pomoć, broj djece u tim porodicama, gdje one žive, stanuju li u sopstvenom ili iznajmljenom stanu.

Ne postoje podaci o samohranim roditeljima koji primaju socijalnu pomoć, koliko onih koji primaju pomoć živi u udaljenim ruralnim područjima ili koliko dugo pojedinci primaju pomoć jer su socijalni radnici saopštili da postoje porodice sa višegeneracijskom zavisnošću od socijalnih davanja, ali ne znamo njihovu učestalost”, navodi se u analizi stanja koje je uradila UNDP.

Galerija