Negativne posljedice izmijenjenog Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim je propisano da zaposleni koji je odsutan zbog bolovanja ne može da primi više od prosječne zarade na nivou države tokom protekle godine, osjetile su i sudije nikšićkog Osnovnog suda kojima su, po tom osnovu, plate prepolovljene.
Nikšićke sudije na čelu sa predsjenikom Radem Perišićem predali su Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe člana 15 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom o osiguranju, koji u stavu tri određuje da naknada tokom bolovanja ne može biti veća od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini.
Prema podacima Monstata, bruto zarada zaposlenih u 2011. godini iznosila je 722 eura, a zarada bez poreza i doprinosa je bila 484 eura i to je najviše što bilo koji zaposleni može da dobije, ukoliko ne postoji kolektivni ugovor na nivou grane ili kolektiva.
U prethodna dva stava člana 15 piše da se bolovanje obračunava na osnovu prosjeka zarade zaposlenog koji odsustvuje. Takvom obredbom su oštećeni radnici, ali ne i poslodavci koji su prije primjene ovih izmjena iz marta, imali obavezu da radnicima na bolovanju uplaćuju najmanje po 70 odsto njihove zarade, kolika god ona bila. Poslodavac može da isplaćuje i više od državnog prosjeka, ali nije obavezan.
O inicijativi sudija je bilo riječi na posljednjoj sjedici Vlade ali “Vijestima” iz Generalnog sekretarijata nije odgovoreno kakvo je mišljenje Vlada zauzela. Ni iz resornih ministarstava rada i zdravlja nije rečeno šta je preporučeno Vladi jer je, kako je objašnjeno, to sada Vladin dokument.
Sudije Osnovnog suda u Nikšiću su navele da je spornim članom zakona povrijeđeno načelo socijalne pravde promovisane u preambuli Ustava koji takođe promoviše i zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu, te načelo jednakosti građana pred zakonom.
“Ovakvo propisivanje pravi drastičnu diskriminaciju između zaposlenih koji primaju više od prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini i onih koji imaju platu na nivou prosječne ili manju. Naime, prvima se naknada zarade smanjuje zavisno od visine zarade, i to od jedne do 2.000 eura ili više, dok se drugima naknada zarade ne umanjuje. Primjera radi, sudijama redovnih sudova, tužiocima, zaštitnicima države, licima sa visokom školskom spremom, pa i sudijama Ustavnog suda naknada zarade umanjuje se za oko 50 odsto, što ne obezbjeđuje njihovu socijalnu sigurnost, ako se ima u vidu da je zarada velikog broja sudija već opterećena kreditnim obavezama radi rješavanja stambenog pitanja, ili izmirenjem drugih obaveza”, navele su sudije u inicijativi upućenoj Ustavnom sudu.
“Posebno se ukazuje da poslodavci i zaposleni koji ostvaruju platu veću od prosječne , plaćaju na zaradu daleko veće poreze i doprinose"
Smatraju da takav odnos očito ukazuje da su ova i druga lica, kako iz vanprivrede, tako i iz privrede, diskriminisana u odnosu na zaposlene kojima se ne umanjuje naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, a samim tim nijesu jednaki pred zakonom, što osporenu odredbu čini neustavnim.
“Posebno se ukazuje da poslodavci i zaposleni koji ostvaruju platu veću od prosječne , plaćaju na zaradu daleko veće poreze i doprinose, pa i doprinose za zdravstveno osiguranje, u odnosu na zaposlene kojima se ne umanjuje naknada zarade po osporenooj odredbi”, navele su sudije uz preporuku da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti osporene odredbe.
Na ovakav način obračuna zarada radnicima koji su odsutni zbog bolesti, ali i zbog kršenja kolektivnog ugovora, Inspekciji rada su se već žalili radnici Kombinata aluminijuma. Prilikom izrade izmjena Zakona, kako je saopštavano iz Ministarstva zdravlja koje je predlagač zakona, vodili su računa o načelu solidarnosti “kao jednog od stubova obaveznog zdravstvenog osiguranja”. Imali su na umu, kako je rečeno, i racionalno trošenje državnog novca jer Fond zdravstva nadoknađuje trošak poslodavcima čiji su radnici odsutni duže od 60 dana.
Ukinuta dvostepenost prilikom davanja otkaza
Vlada je, na zahtjev Ustavnog suda, razmatrala inicijativu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti nekoliko članova Zakona o radu koju je podnio Predrag Vujović, kao fizičko lice. Vujović smatra spornim članove 119 stav 4 i 143c jer se, kako tvrdi, njima ukida dvostepenost u odlučivanju prilikom davanja otkaza zaposlenom i dozvoljava se poslodavcu da donosi odluke koje je nemoguće osporiti bez pokretanja postupka pred sudom. Na taj način zaposlenom ostaje da se za svoje radno mjesto bori jedino preko sudova, što može da traje godinama.
“Zakonodavac je konstantnim usavršavanjem Zakona o radu ali i Opšteg kolektivnog ugovora ukinuo dvostepenost opravdavajući to uvećanjem efikasnosti radnih sporova ali se na taj način zapravo smanjuje efikasnost, a dodatno se opterećuju sudovi”, naveo je Vujović u inicijativi.
Galerija
Bonus video:
