zdrava hrana

Domaće sa sjevera: Preko interneta do zdrave hrane sa sela

Na sajtu www.domacesasjevera.me je spisak poljoprivrednih preduzeća za podacima, adresom i telefonom kako bi potrošači proizvode mogli direktno kupiti
57 pregleda 8 komentar(a)
Ažurirano: 04.11.2012. 18:30h

Preko projekta „Domaće sa sjevera” njemačka humanitarna organizacija “Help” je obučila oko 160 crnogorskih poljopivrednih proizvođača i pomogla im da pokrenu sopstveni biznis. Poljoprivrednioci iz Plava, Rožaja, Berana, Bijelog polja i Andrijevice koji su uključeni u projekat sada proizvode razne vrste voća, povrća, žitarica, meda ali i mesa i mliječnih proizvoda.

Na sajtu www.domacesasjevera.me, koji je posvećen projektu, nalazi se spisak poljoprivrednih preduzeća za podacima, adresom i telefonom kako bi potrošači proizvode mogli direktno kupiti.

Projekt asistent “Helpa” Dženan Demić je kazao da je cilj projekta smanjenje siromaštva u Crnoj Gori te da su proizvođače pokušali da nauče kako da dođu do povoljnih kredita, da utvrde kakvog je kvaliteta njihova zemlja i za koje biljne kulture je odgovarajuća ali i kako da nađu tržište za svoje proizvode.

Partneri u projektu koji je finansirala humanitarna organizacija Karitas iz Luksemburga su Ministarstvom poljoprivrede odnosno Savjetodavna služba i Biotehnički institut kao i lokalna udruženja poljoprivrednih proizvođača.

"U oktobru prošle godine poljoprivrednici su mogli besplatno da ispitaju svoje zemljište. Taj dio smo odradili sa Biotehničkim institutom i to je bilo prvi put u Crnoj Gori da se na taj način kontroliše struktura zemljišta. Sada je Ministarstvo to propisalo kao obavezu za poljoprivrednike koji žele da ostvare subvencije”, kazao je Demić „Vijestima” i dodao da su proizvođačima rezultati analiza predstavljeni, a dobili su i preporuke o tome šta bi moglo da se sadi na njihovoj zemlji.

Cilj projekta će, kako očekuju u Helpu, biti ostvaren kroz više edukativnih aktivnosti koje će siromašnima omogućiti bolji pristup neophodnim uslugama i resursima.

"Projekat je usmjeren na seosko stanovništvo u pet opština na sjeveru zemlje koji su počeli ili će početi da razvijaju svoje ideje za biznis u okviru ekonomskih aktivnosti i koji će na taj način postati vlasnici biznisa sa jasno određenom vizijom svoje budućnosti i specifičnog plana za ostvarivanje ciljeva”, saopšteno je iz “Helpa”.

Projekat je usmjeren na seosko stanovništvo u pet opština na sjeveru zemlje koji su počeli ili će početi da razvijaju svoje ideje za biznis u okviru ekonomskih aktivnosti i koji će na taj način postati vlasnici biznisa sa jasno određenom vizijom svoje budućnosti i specifičnog plana za ostvarivanje ciljeva

„Učesnici projekta će biti ohrabreni i podržani u stvaranju društvene povezanosti i biznis-mreža i posavjetovani kako i gdje mogu ostvariti poslovne veze. Poboljšani rezultati poslovanja će voditi do eventualnog zapošljavanja većeg broja radnika, tako stvarajući nova radna mjesta i pozitivno uticati na veći broj indirektnih korisnika sa socio-ekonomskog aspekta.

Foursquare za razvoj sjevera Crne Gore: Samo je nebo granica >>>Samo uvedete internet i eto vam soba i sela punih turista >>>

Vremenom, to će doprinijeti ukupnom smanjenju siromaštva u zemlji”, smatraju inicijatori projekta. Njihova ciljna grupa su mali poljoprivredni proizvođači, proizvođači povezani sa njima i ostalo stanovništvo na seoskom području sa zdravim idejama za stvaranje prihoda, motivacijom, osnovnim vještinama i neophodnim preduslovima za razvoj ekonomskih aktivnosti za razvoj samozapošljavanja i ostvarivanje redovnih prihoda za domaćinstvo.

Na sjeveru sve uspijeva

Demić je kazao da su proizvođačima pomagali u izradi biznis planova i prenosili im znanja o manje poznatim biljnim kulturama. Zbog toga se sada na sjeveru Crne Gore osim aronije, proizvode i maline, heljda, raž, ječam, organsko vino i sokovi od kupina i malina, skuplja se ljekovito bilje i šumski plodovi, a na otvorenom i plastenicima je počela proizvodnja voća i povrća koje su bile karakteristične za toplije krajeve kao što su paradajz, paprike, krastavci i slično.

Polaznici Helpovog programa su i proizvođači meda, sira, mesa, krušaka, šljiva jabuka i ostalog voća.

“U cilju edukacije smo obilazili plantaže i proizvodne pogone u Srbiji, posjećivali sajmove i sa postavljanjem sajta smo za sada priveli projekat kraju. Vidjećemo da li će biti novca sljedeće godine da se aktivnosti nastave”, kazao je Demić i najavio da će uraditi anketu zadovoljstva korisnika projekta koja će im pokazati u kojem pravcu bi oni željeli da se njihova saradnja nastavi i šta bi im bilo najkorisnije.

Pomogli osnivanje plantaža aronije

Help je radio i na edukaciji proizvođača, predstavljane su im kulture koje su pogodne za uzgoj na sjeveru i na tim radionicama većina poljoprivrednika je prvi put vidjela plod aronije.

„Sada su neki od njih vlasnici plantaža aronije, a njihovu proizvodnju pomaže i resorno ministarstvo”, kazao je Demić. Aronija ili sibirska borovnica do skoro je bila nepoznata na našem tržištu.

Biljka se lako uzgaja, nema prirodnih neprijatelja pa je ne treba prskati. Ubraja se u zdravu u ljekoviti hranu. U svojim plodovima sadrži veliku koncentraciju antioksidanasa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine), zbog čega se često koristi kao preventiva protiv malignih oboljenja i za pročišćavanje organizma od štetnih materija.

Od vitamina sadrži C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P. Od minerala ima kalcijum, kalijum, gvožđe, molibden, mangan, fosfor i jod, a sadrži i rijedak voćni šećer sorbitol.

Preporučujemo za Vas