FALE PUTEVI

Bergazi: Birokratija guši biznis

Čelnik udruženja "Biznis Albanija" kaže da privredna saradnja dvije zemlje može bolje
74 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 15.10.2012. 18:31h

Privredna saradnja između Crne Gore i Albanije, kao susjednih zemalja, na izuzetno je niskom nivou i tokom godine se razmijeni roba koja je vrijedna do milion eura. Trebalo bi raditi na poboljšanju saradnje jer prostora ima naročito kada su u pitanju turizam, energetika i ekologija, kazao je predsjednik albanskog udruženja poslodavaca „Biznis Albanija” Ljuan Bergazi.

On je “Vijestima” rekao da Crna Gora i Albanija moraju promovisati međugraničnu saradnju jer, između ostalog, i Evropa to traži.

“To su prije svega turizam, ekologija i energetika i pokušaćemo zajedno da konkurišemo sa projektima iz tih oblasti. To su grane u kojima možemo najbolje da sarađujemo”, kazao je Bergazi koji je potpisao memorandum o saradnji sa Unijom poslodavaca Crne Gore (UPCG).

Cilj saradnje sa UPCG je, kako je rekao, unapređivanje biznisa između dvije zemlje zbog čega će organizovati zajedničke sajmove i nastupe, a tokom decembra ili najkasnije januara imaće novi sastanak u Tirani. Najavio je da će se sastati i sa predstavnicima Privredne komore.

“Iz Crne Gore u Albaniju se najviše uvoze poljoprivredni proizvodi, proizvodi od grožđa, prije svega vino, ali i građevinski materijali. A iz Albanije se pretežno uvoze poljoprivredni proizvodi. Robna razmjena nije velika, a prostora za saradnju ima mnogo više. Sad su napravljeni putevi, pa su i mogućnosti još veće”, rekao je Bergazi.

Albaniji je, kako je istakao, najzanimljiviji crnogorski turizam.

„Mnogo Albanaca provodi ljetnji odmor na vašem primorju, imate uslugu na visokom nivou. U nekoliko elitnih hotela u kojima ja često boravim najčešći gosti koje srijećem su upravo iz Albanije. Računa se da naši državljani ovdje godišnje potroše oko 1,5 miliona eura”, kazao je Bergazi.

Bergazi je, inače, osam godina bio predsjednik Privredne komore Albanije i vlasnik je Pivare „Tirana”. Sličnost sa Crnom Gorom su biznis barijere kod kojih je, kako je rekao, najveća birokratija.

„Birokratija je najveća prepreka razvoju biznisa. Odmah za njom je nerazvijena infrastruktura. Nedostaju nam putevi, iako se posljednjih godina dosta saobraćajnica izgradilo. Korupcija je jako izražena i oko 30 odsto privrednika je u anketi koju smo radili kazalo da se sretalo sa korupcijom. Problem je i nefunkcionisanje sudova, imovinsko pravni odnosi nijesu riješeni, katastar nije sređen”, nabrojao je Bergazi.

Kada je u pitanju razvoj države, Bergazi je rekao da imaju tri prioriteta.

„Najvažnija je energetika zbog velikog hidropotencijala. Država je dosta stimulisala taj sektor, dala je velike povlastice koncesionarima zbog čega su dodijelili 450 koncesija za male, srednje i velike hidrocentrale. Druga grana je rudarstvo jer je Albanija bogata hromom, bakrom i naftom. Treća grana je turizam. Fiskalnim olakšicama su stimulisali razvoj svih grana”, rekao je on.

Koncesije za izgradnju hidrocentrale na albanskom dijelu rijeke Bojane su date austrijskoj kompaniji Verbund koja je, kako je rekao Bergazi, već izgradila hidrocentralu kapaciteta 250 megavata, i prije mjesec je završena i puštena je u rad.

Unaprijeđena je i luka Drač koja je jedan od glavnih konkurenata barskoj luci.

„Drač je naša glavna luka i proširenje njenih kapaciteta je u toku, a to sa nekoliko projekata finansira Svjetska banka. Sada radi maksimalnim kapacitetom i velika su očekivanja. Dovozi se i odvozi teret za Kosovo, Makedoniju, čak i za Tursku i Drač postaje veoma značajna saobraćajna tačka”, kazao je on.

U toku su radovi na izgradnji puta Skadar - Drač i Skadar - Hani i Hotit, koji je granični prelaz sa Crnom Gorom i Bergazi ističe da će to biti povoljno i za napredak luke..

Albanija privredi duguje oko 200 miliona

Bergazi je naglasio da je, kao i u Crnoj Gori, nelikvidnost jedan od najvećih problema sa kojim se tokom krize nose albanski privrednici. „Za nedostatak novca je kod nas kriva država jer ima ogroman dug prema privatnim kompanijama.

Računa se da nam duguje oko 200 miliona eura. Do te cifre se došlo najviše preko infrastrukturnih projekata, puteva, gdje država nije mogla da isplaćuje kompanije za obavljeni posao. I to je nanijelo najveću štetu”, objasnio je Bergazi.

Poreze sveli na jedan od 10 odsto

Država, prema Bergazijevim riječima, podstiče razvoj privrede i Vlada Albanije ne predlaže nijedan zakon sa kojim se privrednici prethodno ne saglase.

„Izuzetno visoke i brojne poreze su sveli na jedan koji iznosi svega 10 odsto i to je ukupni trošak po tom osnovu, što je vrlo značajno za privlačenje stranog kapitala.

Ulazak u biznis se takođe stimuliše tako da, primjera radi, oni koji žele da ulažu u obrazovne ustanove zemlju na kojoj će graditi objekte za te potrebe mogu da kupe za samo jedan euro”, rekao je Bergazi.

Preporučujemo za Vas