KONTROLA

Nedovoljno inspektora na terenu, prijave građana su od pomoći

"Rad Tržišne inspekcije ne može biti na nivou na kojem bi trebalo da bude zato što se broj inspektora ne povećava srazmjerno rastu privrednih subjekata koji se bave trgovinom"
0 komentar(a)
Ažurirano: 24.09.2012. 09:38h

Iskustvo Tržišne inspekcije pokazuje da su najčešći problemi sa kojima se potrošači srijeću na tržištu nepravilno isticanje cijena, različite cijene u kasi u odnosu na cijene istaknute na proizvodima, kao i obavještenja o sniženjima koja mogu dovesti potrošača u zabludu.

Kontinuirano unapređujemo mogućnosti komunikacije sa potrošačima, pomažemo da budu zainteresovani i ojačaju svoju poziciju na tržištu

Marković je kazala da se sve te nepravilnosti negativno odražavaju na naplatu poreskih prihoda.

"Neizdavanje računa upućuje na promet robe bez porijekla, one na koju nije plaćen porez na dodatu vrijednost (PDV) i akciza. Neisticanje cijena i obmanjujuće informacije o cijenama, kao i masovnija pojava nedeklarisane robe, takođe mogu da upute na slične, ali i druge nepravilnosti koje negativno utiču na budžetske prihode”, kazala je Marković.

Udruženja za zaštitu potrošača smatraju da rad Tržišne inspekcije ne može biti na nivou na kojem bi trebalo da bude zato što se broj inspektora ne povećava srazmjerno rastu privrednih subjekata koji se bave trgovinom. Tvrde da Podgoricu kontroliše isti broj inspektora kao što je bio prije 25 godina kada je u glavnom gradu bilo mnogo manje trgovina.

"Neizdavanje računa upućuje na promet robe bez porijekla, one na koju nije plaćen porez na dodatu vrijednost (PDV) i akciza. Neisticanje cijena i obmanjujuće informacije o cijenama, kao i masovnija pojava nedeklarisane robe, takođe mogu da upute na slične, ali i druge nepravilnosti koje negativno utiču na budžetske prihode”

“Ako to ne budemo unapređivali, morali bismo povećavati broj inspektora, ali Crna Gora se opredijelila za izgradnju sistema u kome će se ostvarivati aktivna politika zaštite potrošača, pa broj inspektora nije najvažnije pitanje”, rekla je ona.

Ipak, kako je navela, u vezi sa zaštitom potrošaša najangažovanija je inspekcija o čemu govore i izvještaji iz prethodnog perioda koji pokazuju da je to bila najzastupljenija oblast nadzora Tržišne inspekcije.

“Žalbe i druge inicijative potrošača pomažu u otkrivanju povreda njihovih prava na tržištu. Kontinuirano unapređujemo mogućnosti komunikacije sa potrošačima, pomažemo da budu zainteresovani i ojačaju svoju poziciju na tržištu. Pored kontakata sa dežurnim inspektorom, potrošači se Tržišnoj inspekciji mogu javljati i putem e-maila, web sajta www.ti.gov.me, na kojem mogu naći i obrasce za podnošenje žalbe - inicijative, i druge korisne informacije”, rekla je ona.

Pored zaštite ekonomskih prava potrošača, koja su uglavnom predmet Zakona o zaštiti potrošača, ali i drugih zakona, Marković je kazala da država obezbjeđuje i zaštitu potrošača od opasnih proizvoda na tržištu. Ta pitanja uređena su posebnim zakonima, i kada je riječ o bezbjednosti neprehrambenih proizvoda, Trzišna inspekcija je u posljednje dvije godine angažovana i na tom području.

Po nalogu Tržišne inspekcije, kako je rekla Marković, u prethodnom periodu sa tržišta je povučeno dosta proizvoda koji nijesu bili bezbjedni, među kojima i proizvodi namijenjeni djeci, kao što su hodalice, dječje stone lampe, svjetleći lanci i slično

Po nalogu Tržišne inspekcije, kako je rekla Marković, u prethodnom periodu sa tržišta je povučeno dosta proizvoda koji nijesu bili bezbjedni, među kojima i proizvodi namijenjeni djeci, kao što su hodalice, dječje stone lampe, svjetleći lanci i slično.

“Za proizvode iz tih grupa koji su bili prodati potrošačima, izvršen je i opoziv od potrosača putem medija. O svim tim podacima obavještavamo javnost preko web sajta”, kazala je Marković i istakla da Crna Gora sigurno neće zaostajati u daljem unapređenju zaštite potrošača, ali da i potrošači moraju u tome aktivno učestvovati.

Uzimanje računa obaveza

 Jedan od oblika nepoštovanja prava potrošača je i neizdavanje fiskalnih računa i izdavanje predračuna koji su naročito česta pojava u kafićima. Na taj način se nanosi šteta državnom budžetu. Marković je kazala da neizdavanje računa ili drugih nepravilnosti u vezi sa računom ima kod manjih trgovinskih radnji, kao što su butici, privremena prodajna mjesta ili štandovi.

Ne izdaju račune ni zanatlije za usluge koje pružaju, ali, kako je kazala Marković, kod velikih trgovinskih lanaca je to “sporadična pojava”.

“Kako bi se suzbila ta pojava, posebno je potrebna pomoć potrošača koji mora biti zainteresovan da PDV, koji plaća sa cijenom proizvoda ili usluge, pripadne budžetu, zbog čega traženje računa nije samo njegovo zakonsko pravo, već i obaveza”, kazala je Marković. Uračunavanjem PDV-a svaki račun se povećava za 17 odsto, a taj iznos je namijenjen državnom budžetu.

Preporučujemo za Vas