Umjesto robnih rezervi iz kojih bi se tržište snabdijevalo u slučaju poremećaja, odnosno nestašica hrane i drugih osnovnih roba, Crna Gora ima Plan interventnih nabavki.
Usljed velikih suša koje su desetkovale usjeve zbog čega se dva mjeseca širom svijeta najavljuje nestašica hrane, Plan interventnih nabavki bi mogao da bude aktiviran jer će suša, ako je vjerovati analizama, svakako izazvati problem na tržištu.
Crna Gora kao uvozno zavisna zemlja je prije osam godina donoseći Zakon o interventnim nabavkama odlučila da joj robne rezerve nijesu potrebne jer se, kako je objašnjavano iz Vlade, u Crnoj Gori ne proizvodi roba predviđena rezervama zbog čega bi njeno lagerovanje zahtijevalo ogromne troškove uvoza, skladištenja i obnavljanja zaliha.
Planom interventnih nabavki predviđene su i količine najosnovnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i sredstava za ličnu higijenu kao i njihove cijene
Vlada je Planom predvidjela da Ministarstvo ekonomije, kao nadležno, u slučaju poremećaja na tržištu sklopi ugovore sa mlinskim pogonima, trgovinama i trgovinskim lancima u svim opštinama, kojim bi ih obavezalo da obezbijede dogovorene količine hrane, sredstava za higijenu, goriva, ljekova i sanitetskog materijala.
"Plan podrazumijeva definisanje 'pretpostavljenih' zaliha roba za potrebe stanovništva Crne Gore za vrijeme trajanja ozbiljnih poremećaja na tržištu. Na taj način se eliminiše praksa mobilisanja značajnih budžetskih sredstava za ove svrhe", navodi se u Planu.
Pretpostavljeno je da se u domaćinstvima i trgovinama uvijek nalaze zalihe dovoljne za 30 dana tako da je to dovoljan rok u okviru kojeg se može djelovati od momenta kada se zaključi da postoji problem.
Ta roba bi bila izdvojena u radnjama, a u saradnji sa lokalnim upravama određeno je i ko bi bio nosilac snabdijevanja. Novac za tu robu bi obezbijedilo Ministarstvo finansija iz budžetskih rezervi, a prodavala bi se po tržišnim cijenama.
Cijelu Podgoricu bi snabdijevao lanac marketa Voli. Po jedna trgovina bi bila zadužena i za Šavnik, Ulcinj, Bar i Andrijevicu. U Planu nijesu navedeni kriterijumi po kojima se lokalne uprave opredjeljuju za određeni market. Za razliku od Podgorice i gradova koji su po teritoriji i stanovništvu slični Plužinama, tu opštinu bi snabdijevale tri prodavnice i to Albona, Merkator i Ravno.
U Mojkovcu bi to bili Alfa trejd, Peja i Kunovica trejd. Najviše radnji, njih sedam, bilo bi angažovano u Danilovgradu i to Monte mlin Šajo, mljekara Šimšić, pekara Anđela, mlin Jastreb, Minoks, Albona i Merkator. U ostalim opštinama je planirana saradnja sa najčešće tri marketa.
Planom interventnih nabavki predviđene su i količine najosnovnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i sredstava za ličnu higijenu kao i njihove cijene.
Građani Podgorice, koja na tržištu učestvuje sa 30 odsto, prema podacima iz Plana, mjesečno troše 2.434 tone pšenice i njenih proizvoda, 147 tona kukuruza, 186 tona šećera, 140 tona jestivog ulja, 23 tone kuhinjske soli kao i 140 tona deterdženta za pranje.
Za sve navedene stavke za teritoriju Crne Gore mjesečno je potrebno 2.190.140 eura za pšenicu, 110.475 eura za kukuruz, 403.000 za šećer, 558.000 eura za ulje, 26.950 za so kao i 683.550 za deterdžente.
U Srbiji kontrolišu tržište i cijene
Srbija je već počela da plasira tržištu namirnice iz robnih rezervi, iako sama proizvodi kukuruz, pšenicu i ulje, čiji je izvoz još prije desetak dana zabranila kako bi osigurala snabdjevenost sopstvenih građana.
Iz Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine, kako javljaju mediji iz Srbije, najavljeno je da će iz Robnih rezervi biti preuzeto po 5.000 tona ulja i šećera kako bi se spriječili poremećaji u snabdijevanju tržišta.
Određena je maksimalna cijena, a ta odluka je donijeta nakon pojačanih nadzora tržišne inspekcije u maloprodajnim objektima u cijeloj Srbiji, gdje je uočeno da proizvođači isporučuju manje količine te robe, a da tražnja i cijene rastu.
Galerija
Bonus video:
