Ulcinjska Solana i definitivno živi najteže dane od svog postojanja, i otvaranja daleke 1934. godine - juče joj je isključena struja zbog duga od oko 30.000 eura koji su nastali nakon uvođenja klasičnog stečaja a ukupan dug Elektroprivredi je oko 300 hiljada. Preduzeće je u klasičnom stečaju i dužno je preko tri miliona eura, a vlasnike, upravu Eurofonda nije puno briga za poslovanje kompanije jer žele da nekretninu pretvore u građevinsko zemljište.
"Fabrika je sada potpuno blokirana. Pošto vlasnici i država ne preduzimaju ništa da spasu jedinu fabriku soli, a samo što se ne kunu da hoće, nama je ostao samo Bog u pomoć", kazao je sagovornik “Vijesti” iz kompanije.
Solani je isključena struja zbog neplaćenih računa u posljednja tri mjeseca koji su iznosili u prosjeku 8.000 eura, dok se ostalo potražuje na osnovu prethodnog dugovanja.
Solana je već godinama u ogromnim problemima, ali su oni kulminirali posljednjih nekoliko mjeseci, tako da sada niko sa sigurnošću ne može reći šta će biti sa ovogodišnjom berbom koja bi trebalo da počne sredinom avgusta.
Samohodnom transporteru nužan je remont baš kao i crpnim pumpama u Đeranama, u ništa boljem stanju nijesu ni dresine i ostala oprema u kompletnom lancu proizvodnje. Da ironija bude veća, bazeni se bijele od soli, a izvršni direktor Dragiša Rosandić nedavno je "Vijestima" rekao da će so ostati u bazeni ukoliko se ne pronađe neophodni novac za pripremu berbe, i u tom slučaju pozvao građane da dođu sa džakovima i uzmu tog proizvoda koliko im treba.
Osim vlasnika, Eurofonda Veselina Barovića, Solanu je niz vodu pustila i država, uprkos tome što je Skupština usvojila prenamjenu tog prostora iz građevinskog u zaštićeno i obećanja ministra ekonomije Vladimira Kavarića da Ulcinjani neće ostati bez fabrike.
"To nam kaže ministar, dok nam istovremeno ukida koncesiju na slanu vodu, i dok nam Elektroprivreda isključuje struju", kazao je sagovornik “Vijesti”.
Prošle sedmice propao je drugi pokušaj prodaje imovine solane sa 15 miliona kvadrata zemljišta u zaleđu Velike plaže za 232 miliona eura. U januaru je na propalom tenderu cijena bila 257 miliona.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je izračunala da je Barovićev Eurofon većinsko vlasništvo 2003. godine dobio sa 800 hiljada eura, dok su iz fonda kazali da su ih akcije sa dokapitalizacijom koštale 11 miliona.
U kompaniju je 2005. godine uveden programirani stečaj zbog duga od 13.000 eura.
Galerija
Bonus video:
