Regulatorna agencija za energetiku, koja građanima i preduzećima određuje cijenu struju, prošlu godinu je poslovala sa gubitkom od 241.000 eura, ali ih to nije spriječilo da zaposlenima mjesečno u neto iznosu isplaćuje prosječno 1.551 euro, ( tri puta više od republičkog prosjeka) da im odobrava stambene kredite, plaća kamate na kredite koje su sami uzeli od banaka, a učestvuje i u otplati glavnice.
Prihod Agencije je naplata naknada od energetskih kompanija, što čini njihov trošak i ulazi u obračun za cijenu struje.
Regres za korišćenje godišnjeg odmora iznosi 579 eura. Zaposleni su dobili i zimnicu od 579 eura
Ukupni troškovi 26 zaposlenih u Agenciji u bruto iznosu koštali su 837.000 eura ili svega 8.000 manje od ukupnih prihoda.
Pravilnikom o zaradama i naknadama, putnih i drugih troškova zaposlenih u Agenciji, su utvrđeni koeficijentom složenosti poslova koji iznose od 1,7 do 12. A do osnovne plate se dolazi množenjem tog koeficijenta sa najnižom cijenom rada koju je koju je odbor agencije odredio na 193 eura.
Svi troškovi na kraju završe na računu za struju
Neto zarade isplaćene su u iznosu od 484.132, što kako su izračunali državni revizori, prosječno mjesečno po zaposlenom iznosi 1.551,71 euro. U taj iznos, osim zarade, uključene su i naknade za ishranu u toku rada, troškovi prevoza i primanje po osnovu regresa za korišćenje godišnjeg odmora i zimnice.
Naknada za ishranu u toku rada iznosi 96,5 eura, trošak prevoza iznosi 31,3 eura za zaposlene iz Podgorice i 152 eura za one iz drugih gradova mjesečno. Regres za korišćenje godišnjeg odmora iznosi 579 eura, a mjesečno se isplaćuje jedna dvanaestina tog iznosa. Zaposleni su dobili i zimnicu od 579 eura.
Od odobrenog stambenog kredita vrate četvrtinu
Novac za rješavanje stambenih potreba Agencija obezbjeđuje mjesečnim izdvajanjem iznosa od 5,5 odsto na bruto zarade zaposlenih, kao i od novca koji vraćaju zaposleni koji su ranije dobili stambene kredite od Agencije.
Revizori su otkrili i da je 2011. Agencija otpisala 75.496 eura, koja se odnose na potraživanja po osnovu odobrenih stambenih kredita zaposlenima
Ako zaposleni slučajno odluči da uzme stambeni kredit od komercijalnih banaka, pravilnikom je određeno da on plaća glavnicu, a Agencija ugovorenu kamatu. Preuzeta obaveza Agencije po osnovu subvencioniranja kamata na stambene kredite koje su zaposleni uzeli od poslovnih banaka u 2010. godini iznosi 252.138 eura.
Plaćanje se vrši u iznosu i u roku definisanom planom otplate koji iznosi od 7,5 do 25 godina. Agencija je 2011. za subvencionirane kamate platila bankama 21.656 eura.
Pravilnikom je takođe propisano da ukoliko na kraju finansijske godine Agenciji preostane novca namijenjenog za rješavanje stambenih potreba, mogu preuzeti i otplatu dijela glavnice za sve zaposlene koji su uzimali stambene kredita od poslovnih banaka a prošle godine su zaposleni tako pomognuti sa 60.458 eura.
Revizori su naveli primjer da je jednom radniku iz budžeta Agencije odobren stambeni kredit u iznosu od 19.605,35 eura, a da je nakon umanjenja njegova obaveza da vrati svega četvrtinu ili 4.901,34 eura.
Revizori su otkrili i da je 2011. Agencija otpisala 75.496 eura, koja se odnose na potraživanja po osnovu odobrenih stambenih kredita zaposlenima, što je takođe “urađeno” po pravilniku.
Utvrđeno da je bilo nezakonitih javnih nabavki
Državna revizorska institucija je zaključila da je “finansijsko poslovanje Agencije u 2011. godini, u svim materijalno značajnim aspektima, bilo usklađeno sa važećom zakonskom i drugom regulativom”, a izdvojila je nepravilnosti koje se odnose na kršenja Zakona o javnim nabavkama.
Utvrđeno je da je Agencija je u 2011. od istog dobavljača kupila avionske karte u iznosu od 11.524 eura, primjenom neposredne pogodbe, a imajući u vidu iznos nabavke, trebalo je sprovesti otvoreni postupak javne nabavke shodno članu 18 i 19 Zakona o javnim nabavkama.
Revizijom je utvrđeno da Agencija funkciju nadzora i kontrole u dijelu finansijsko-računovodstvenih poslova nije uspostavila na adekvatan način
Agencija nije postupila ni u skladu sa odredbama člana 78 Zakona o javnim nabavkama, jer je, kako je utvrdio DRI, izvršila nabavke primjenom neposredne pogodbe u iznosu većem od 10 odsto budžeta za nabavke i nije iskazala sve nabavke izvršene neposrednom pogodbom u dostavljenom godišnjem izvještaju. DRI je preporučio Agenciji za energetiku da u narednom periodu prilikom sprovođenja postupaka javnih nabavki striktno primjenjuje odredbe Zakona o javnim nabavkama.
Revizijom je utvrđeno da Agencija funkciju nadzora i kontrole u dijelu finansijsko-računovodstvenih poslova nije uspostavila na adekvatan način, jer nije zadovoljen princip razdvajanja dužnosti.
Uvrđeno je da jedan zaposleni obavlja više poslova: likvidature, blagajne (podizanje i isplate gotovine), knjiženje finansijskih transakcija, pripremanje finansijskog plana i godišnjih izvještaja kao i kreiranje knjigovodstvene dokumentacije.
Agencija takođe nije uspostavila internu reviziju shodno Zakonu o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru.
Galerija
Bonus video:
