Na većini svjetskih berzi ove sedmice su cijene dionica pale, jer ulagače zabrinjava niz pokazatelja da rast najvećih svjetskih ekonomija usporava, pa ih nije ohrabrilo ni "omekšavanje" inače stroge monetarne politike najmoćnijih centralnih banaka.
Na Vol Stritu je Dow Jones oslabio 0,8 odsto, na 12.772 boda, a S&P 0,6 odsto, na 1354 poena. Nasdaq je ipak ojačao petu sedmicu uzastopno, ali slabih 0,1 odsto, na 2937 bodova.
Kineska centralna banka neočekivano je u četvrtak smanjila ključnu kamatnu stopu drugi put u samo mjesec i to 0,31 odstotni bod, na šest odsto.
Evropska centralna banka snizila je ključnu kamatu za 0,25 odstotnih bodova, na rekordno niskih 0,75 odsto, dok je "Bank of England" najavila kupovinu državnih obveznica za dodatnih 50 milijardi funta, kako bi na finansijska tržišta ubrizgala svježi novac.
Uprkos tim mjerama za podsticanje kreditiranja, a time i rastu ekonomije, cijene dionica su pale.
U Kini će naredne sedmice biti objavljen niz makroekonomskih izvještaja, između ostalog i o bruto domaćem proizvodu, pa je već drugo smanjenje kamata u samo mjesec navelo ulagače na zaključak da će podaci biti slabiji nego što se mislilo.
Ulagače je zabrinuo i podatak da je u junu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 80 hiljada, deset hiljada manje nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 8,2 odsto.
To je već treći mjesec uzastopno da broj zaposlenih raste za manje od 100 hiljada, što ukazuje na usporavanje oporavka tržišta rada.
Iako slabiji od očekivanja, ti podaci ipak nijesu toliko slabi da bi podstakli Fed na novu, treću rundu kvantitativnog popuštanja monetarne politike.
S obzirom na to da niz podataka ukazuje na usporavanje rasta najveće svjetske ekonomije, mnogi su se ulagači nadali da bi Fed već krajem jula mogao uvesti nove podsticajne mjere. Međutim, nakon ovih podataka, analitičari smatraju da je popustio pritisak na centralnu banku.
Zabrinjava i rast prinosa na desetogodišnje španske obveznice, iako su čelnici eurozone nedavno dogovorili mogućnost direktne dokapitalizacije banaka iz kriznih fondova, kao i kupovinu državnih obveznica na tržištu sredstvima tih fondova.
Bankarski sektor je bio pod pritiskom afere namještanja Libora u britanskom Barclaysu.
I na evropskim berzama ove sedmice je vladala nesigurnost. Londonski FTSE ojačao je 1,6 odsto, na 5662 boda, ali je frankfurtski Dax oslabio 0,1 odsto, na 6410, a pariški CAC 0,9 odsto, na 3168 poena.
Na Tokijskoj berzi Nikkei je ojačao 0,1 odsto, na 9020 bodova.
Bonus video:
