OPREZNO SA BANKAMA

Čerupaju građane sitnim slovima

Većina banaka nakon što odobri kredite mijenja u ugovoru kamatne stome, klijenti nisu dovoljno zaštićeni
56 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 21.06.2012. 18:55h

Prava odluka počinje stambenim kreditom po vrlo povoljnoj fiksnoj nominalnoj kamatnoj stopi od 7,99 odsto, bez dodatnog obezbjeđenja, a efektivna kamatna stopa na taj proizvod je 8,15 odsto - samo je jedan od reklamnih oglasa koji se može vidjeti u medijima.

Dok se fiksna kamatna stopa reklamira na jasno vidljivom mjestu, efektivna kamata, koja podrazumijeva puni trošak za klijente, ispisuje se sitnim slovima u dnu oglasa (fusnoti). Suština je upravo u tom dodatnom pojašnjenju da “fiksna kamatna stopa može biti izmijenjena nakon zaključenja ugovora o stambenom kreditu”. A fiksna kamatna stopa treba da podrazumijeva unaprijed određenu kamatnu stopu koja se vremenom ne mijenja.

Banka koja reklamira stambeni kredit nije usamljena u makretinškom triku, jer se njime služi i većina ostalih u Crnoj Gori. Na sajtu jedne od banaka nije se mogao naći podatak o kamatnim stopama za proizvode koji nude, ali je nakon poziva i pitanja “Vijesti” gdje se mogu pronaći, sajt ažuriran u roku od sat.

To su dva primjera kršenja odluke Centralne banke (CBCG) o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite gdje se u članu pet, između ostalog, navodi da je “banka dužna da informiše javnost i klijente o efektivnoj kamatnoj stopi, ali i da efektivna kamatna stopa ne smije biti manje uočljiva od drugih podataka u vezi sa kreditom”.

Pitanje transparentnosti kamatnih stopa i korišćenja proizvoda banke (od oglašavanja, zaključenja ugovora i njegove realizacije) biće djelimično riješeno usvajanjem zakona o potrošačkim kreditima, koji je pripremilo Ministarstvo ekonomije. Nacrt je na javnoj raspravi.

Da li dovode u zabludu?

Bankarski ombudsman Halil Kalač, koji je krajem 2011. uradio radnu verziju zakona kojim su obuhvaćeni svi finansijski proizvodi , za “Vijesti” nije želio da govori o tome da li je zakon o potrošačkim kreditima dovoljan za transparentnost kamatnih stopa dok se o njemu ne završi javna rasprava. On očekuje da Ministarstvo ekonomije prihvati njegove predloge.

Kalač nije odgovorio ni da li banke dovode klijenta u zabludu i krše propise time što u reklamnim oglasima ne daju pune ili jasno istaknute informacije o proizvodima i da li je imao žalbe klijenata zbog netransparentnih kamatnih stopa. Verzija njegovog zakona, kojim su obuhvaćeni svi finansijski proizvodi, upućena je CBCG.

Ni iz Vlade nije stigao jasan odgovor da li je zakon o potrošačkim kreditima dovoljan da se riješi pitanje transparentnosti kamatnih stopa. U Birou za odnose sa javnošću su objasnili da je to pitanje za CBCG, dok su u Ministarstvu ekonomije ponovili da novi zakon o potrošačkim kreditima potencira iskazivanje efektivne kamatne stope u svim fazama ugovaranja i da se jasno definiše efektivna kamatna stopa kao ukupan trošak iskazan u procentu na godišnjem nivou.

“I u postugovornoj fazi kreditor je dužan da obavještava potrošača o promjenama kamata”, istakli su iz Ministarstva ekonomije.

Transparentnost ili visina?

Direktor sektora za kontrolu banaka CBCG Darko Bulatović tvrdi da je pitanje transparentnosti kamatnih stopa u bankarskom sistemu uglavnom regulisano.

“Otvorite sajt bilo koje banke i informisaćete se o vrsti i namjeni bilo kojeg kredita i efektivnoj kamatnoj stopi po svakom bankarskom proizvodu. Ovih dana počećemo da objavljujemo uporedne podatke o visini kamatnih stopa kod svih banaka, čime ćemo dodatno doprinijeti transparentnosti kamatnih stopa”, rekao je Bulatović.

U CBCG smatraju da je ključno pitanje visina kamatnih stopa, a ne njihova transparentnost tako da pripremaju rješenja sa namjerom da utiču na formiranje i moguće smanjenje kamatnih stopa.

Bulatović smatra i da transparentnost kamatnih stopa nije glavni problem odnosa između banke i klijenta, već način zaštite klijentovih prava. On smatra da će to regulisati zakona o potrošačkim kreditima

“Taj zakon utvrđuje pravo i obavezu CBCG da vrši nadzor nad bankama u svakom pojedinačnom slučaju u kojem su prava klijenta narušena. Do sada nijesmo imali ovlašćenja da odlučujemo ili preduzimamo mjere prema bankama u slučaju narušavanja prava ili interesa klijenata. To je bila nadležnost bankarskog ombudsmana u vansudskom postupku, ili u krajnjoj liniji nadležnost sudskih organa. Pravo nadzora CBCG u tim slučajevima predstavlja značajan korak u oblasti pojedinačne zaštite klijenata u bankarskom sistemu”, zaključio je Bulatović.

Zašto nemamo zakon o zaštiti klijenata

Poslanik Pokreta za promjene Zarija Pejović istakao je da su prije godinu uz izvještaj CBCG predložili kao zaključak pripremu i usvajanje zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ali da taj predlog nije podržala većina u Skupštini.

“Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga potpunije štiti korisnike tih usluga, obavezuje banku da informiše klijenta o detaljima zajmovnog ugovora, precizira uslove eventualnih izmjena kamatne stope...”, istakao je Pejović.

On smatra da kada je u pitanju transparentnost banke imaju različiti pristup pojedinim klijentima, što je njihova poslovna politika. “Međutim, kada pogledamo naslove štampe, vidimo da postoje VIP klijenti, koji bez adekvatnog kolaterala vuku milionske kredite koji kasnije padaju na teret kapitala banke, pogoršavajući uslove zaduživanja svim klijentima.

Banke će istovremeno za upozorenje za tek prispjelu ratu, upućeno običnom smrtniku naplatiti nekoliko eura”, naglašava Pejović.

Provizije obavezno “zaborave”

Poslanik SNP -a Dragoslav Šćekić rekao je da novi zakon o potrošačkim kreditima mora do kraja definisati pitanje transparentnosti kamatnih stopa koje do sada ni najmanje nije bilo.

“Ne samo da je nije bilo, nego su banke konstantno dovodile klijente u zabludu ili su samo površno prezentovale nominalne, ali ne i efektivne kamatne stope koje su i do nekoliko procenata veće.

“Ne samo da je nije bilo, nego su banke konstantno dovodile klijente u zabludu ili su samo površno prezentovale nominalne, ali ne i efektivne kamatne stope"

Banke su izbjegavale saopštiti pojedinosti koje se odnose na kupovinu proizvoda poput provizija za obradu kredita, zateznih kamata... Banke su do sada bile dužne da u svojim prostorijama na vidnom mjestu istaknu obavještenje o svim uslugama, ali to nijesu poštovale jer im je odgovaralo da u vrijeme investicionog buma ne obavještavaju građane , već da ih što više uvuku u kreditna zaduženja ne informišući ih sa kakvim se posljedicama mogu suočiti, a koje sada svi osjećamo”, istakao je Šćekić, dodajući da nekorektan odnos prema klijentima imaju i mikrofinansijske institucije i lizing kuće.

Šćekić je ocijenio da svi finansijski prozvodi, koji nijesu obuhvaćeni nacrtom zakona o potrošačkim kreditima, moraju činiti zakonodavni okvir, gdje računa studentske, stambene, penzionerske kredite... “Netransparentno poslovanje nije se moglo sprovodit bez prećutnog odobravanja Vlade kontinuiteta, ali i bivšeg rukovodstva CBCG”, smatra Šćekić.

Da su jasni svi troškovi

Od zemalja u regionu, Srbija je sredinom prošle godine donijela Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kojim su, između ostalog, precizno uređene sve kamatne stope na bankarske proizvode.

Zahvaljujući tom rješenju, na sajtu svake banke jasno su iskazani do najsitnijih detalja svi troškovi kredita, a građani imaju mogućnost da podnesu Narodnoj banci Srbije (NBS) žalbe zbog kršenja njihovih prava.

NBS već je novčanim iznosima kaznila nekoliko banka koje su se oglušile o zakon i objavila im imena.

Preporučujemo za Vas