MORA DA SE MIJENJA

Recept za bolju ekonomiju: Povećati izvoz, zaposliti stručne

Ekonomski analtičar Mladen Bojanić ocijenio je da se država mora suočiti sa realnošću, priznati da je aktuelni ekonomski sistem neodrživ
54 pregleda 9 komentar(a)
Ažurirano: 24.02.2019. 00:19h

Izvozna orijentacija uz podršku države, zapošljavanje stručnih kadrova u državnoj administraciji koji su slobodni da donose ekonomski racionalne i održive odluke, gašenje ili restrukturiranje nekadašnjih privrednih giganata, pravedniji poreski sistem, unapređenje pomorske privrede, valorizovanje energetskih i poljoprivrednih resursa...

To su neki od predloga za izlazak države iz krize koje su u razgovoru za “Vijesti” predložili predstavnici državnog Univerziteta, privrede i ekonomski analitičari.

“Mjere za izlazak iz krize treba da budu vezane za snažnu izvoznu orijentaciju kroz stimulisanje izvoza bilo da se radi o postojećim ili novim preduzećima tako da je u tom cilju potrebno postojeće i ograničene domaće resurse trošiti na najefikasnije mogući način”, ocijenila je profesor na Ekonomskom fakultetu Danijela Jaćimović.

Ona smatra da kriza u Crnoj Gori pokazuje da izvor nestabilnosti nije fiskalna sfera, već da mnogo značajniji problemi proizilaze iz stanja u platnom bilansu. Ističe da će savremena održivost zavisiti isključivo od sposobnosti zemlje da proizvede konkurentan proizvod, odnosno, gdje će se uvoz i finansirati iz izvoza proizvoda i usluga, a u manjoj mjeri finansijskim injekcijama poput zaduženja ili stranih direktnih investicija.

„Napredovanje u službi i dobijanje beneficija treba da bude na bazi kompetencija i kvaliteta obavljenog posla”, kazala je sagovornica „Vijesti”.

Za ekonomski rast države neophodno je ekonomski i politički ambijent učiniti što atraktivnijim za privlačenje izvozno orijentisanih stranih direktinih investicija. Jaćimović objašnjava da bi to značilo davati ekstra povoljnosti za sve one investitore koji su spremni da izgrade određene prerađivačke ili turističke kapacitete, što bi povećalo izvoznu ponudu i učinilo je konkurentnijom, pri čemu bi pitanje realizacije proizvoda bilo na strani inostranih partnera.

„U cilju privlačenja takvih investitora potrebno je unaprijediti postojeću infrastrukturu u svim domenima, učiniti tržište rada mnogo fleksibilnijim i konstatno raditi na unapređivanju stabilnosti finansijskog sektora” istakla je Jaćimović.

Racionalne odluke i stručan kadar

Njeni predlozi za brži izlazak iz krize su i profesionalizacija državne uprave, zapošljavanje najobrazovanijih i najkvalitetnijih kadrova koji bi bili slobodni da donose ekonomski racionalne i politički održive odluke.

„Napredovanje u službi i dobijanje beneficija treba da bude na bazi kompetencija i kvaliteta obavljenog posla”, kazala je sagovornica „Vijesti”.

Da je izvoz šansa za izlazak iz krize saglasan je i vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović, a prethodno je nužno bolje iskoristiti turizam, energetiku i poljuprivredu, koji su najvažniji državni resursi.

Drugi prerađivački kapaciteti se razvijaju i za njih treba dosta vremena uz ogromnu ulogu države.

On smatra da bi korišćenje tih potencijala doprinijelo da izvoz postane konkurentniji, jer se sada on najvećim dijelom bazira na tradicionalnim proizvodima - čeliku i aluminijumu.

„Drugi prerađivački kapaciteti se razvijaju i za njih treba dosta vremena uz ogromnu ulogu države. Sve što smo do sada izvozili decenijama više nemamo. Drvna industrija je pala na niske grane i ona se mora pospješiti, potrebno je iskoristiti šumske potencijal. Imali smo ogromne državne kombinate i privatnici su pokušali da ih podignu na veći nivo, ali nije bilo značajnijeg uspjeha izuzev nikšićkog Javorka“, ocijenio je Radović.

Borba za nova mjesta

Ekonomski analtičar Mladen Bojanić ocijenio je da se država mora suočiti sa realnošću, priznati da je aktuelni ekonomski sistem neodrživ, izvući pouke, ispraviti greške i krenuti dalje kreiranje nove ekonomske politike koja se mora zasnivati na unapređenju i razvoju realnog sektora ekonomije, supstituciji uvoza, jačanju konkurentnosti i izvoza.

“Konačno moramo priznati da turizam i usluge nisu dovoljni da izdržavaju cijelu Crnu Goru, a još manje da je izvuku iz ovako duboke ekonomske krize. Usmjeriti aktivnosti ka prozvodnji, ponudi i razmjeni, jer je očigledno da smo raspodjelu i potrošnju finansirali prodajom resursa, a u posljednje vrijeme skupim kreditima“, ocijenio je Bojanić.

Sredstva u ostvarivanju strateških ciljeva nove ekonomske politike, prema riječima Bojanića, moraju biti ujednačeniji regionalni razvoj, pravedniji poreski sistem, suštinska pomoć u primjeni novih poslovnih poduhvata i stvaranje većih mogućnosti za zaposlenje.

„Borba za svako radno mjesto koje stvara novu vrijednost mora biti prioritet“, rekao je Bojanić.

Profesor Jaćimović ocijenila je da je problem kako izaći iz krize ujedno i problem definisanja novih strategija rasta kroz iznalaženje novih motora rasta i napuštanje starih.

„Takve odluke su teške i skupe finansijski i politički ne samo za malu Crnu Goru, već i za većinu zemalja EU. Kroz ekonomsku istoriju i praksu poznato je da se do suštinski značajnih promjena u načinu funkcionisanja ekonomskih sistema ne dolazi lako i da se takve odluke neprestalno odlažu sve dok se opstanak sistema ne dovede u pitanje. Savremena kriza ukazuje na neophodnost ekonomskih i strukturnih promjena neophodnih na početku 21. vijeka“, rekla je Jaćimović.

Galerija