Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima usvojen je prije više od pet godina, ali on nije predvidio poreske olakšice na uplate doprinosa u dobrovoljne penzione fondove zbog čega su osnovana i rade svega dva dobrovoljna privatna fonda Penzija plus i Market penzija, koji ukupno imaju oko 2.300 članova-osiguranika.
"Mislim da su upravo poreske olakšice razlog što u Crnoj Gori ovih fondova nema više. Naravno, ovo pored ekonomske krize i nepovjerenja građana koje je posljedica nedovoljne informisanosti i edukacije. Dva penziona fonda, bez pomoći države, ne mogu ukazati građanima Crne Gore na mogućnosti koje ovaj vid štednje pruža, odnosno, pokazati da su dobrovoljni penzioni fondovi jedna od alternativa slamarici, bankama, osiguravajućim društvima, i sl.. Kako poreske olakšice u startu nisu uvedene, to je bilo prilika da se nakon raznih zajedničkih inicijativa iste uvedu tokom višegodišnjeg perioda poslovanja dva fonda", ocijenila je za “Vijesti” direktor društva Atlas penzija koje upravlja fondom Penzija plus mr Danijela Laketić.
Da ne govori o nerealnom zahtjevu svjedoči praksa zemalja regiona, gdje postoje razni podsticaji na uplate doprinosa u dobrovljne penzione fondove.
"Na primjer, nedavno su nam u posjeti bili predstavnici dobrovoljnog penzionog fonda iz Albanije koji, iako imaju nerazvijeno tržište kapitala, imaju poreske olakšice kao podršku ovom vidu poslovanja, pri čemu ocjenjuju tu nemogućnost kod nas kao problem", dodala je Laketić.
Štednja kao dobro rješenje
Dobrovoljni penzioni fond Penzija plus broji 2.094 članova, a menadžment upravlja imovinom članova fonda koja je na dan 23. mart ove godine iznosila 219.457 eura, ili osam odsto više u odnosu na početak godine.
"Sve veći broj građana poklanja povjerenje dobrovoljnom penzionom fondu Penzija plus i prepoznaje ovaj vid štednje kao dobro rješenje", kazala je Laketić.
Na pitanje, gdje ulažu novac i da li na domaćem tržištu ima dovoljno materija (hartija) za ulaganja Penzije plus, Laketić je odgovorila da na domaćem tržištu sigurno nema dovoljno kvalitetnog materijala za trgovanje.
"S obzirom na to da je investiciona politika dobrovoljnog penzionog fonda Penzija plus konzervativna (što je uglavnom i karakteristika ove vrste fondova), imamo interne limite ulaganja, i sl. Npr., imamo mogućnost ulaganja u akcije do 30 odsto vrijednosti imovine, a u strukuri našeg portfolija učestvuju sa oko 10 odsto… Naša investiciona politika stavila je naglasak na obveznice gdje je prinos optimalan, a i država garantuje isplatu i u tom dijelu imamo investirano oko 60 odsto imovine. U Crnoj Gori je u protekloj godini je 20. aprila dospjela na naplatu poslednja emisija penzionerskih obveznica, a 1. jula i DO11 i OB11 (obveznice stare devizne štednje), tako da je sužen krug mogućnosti ulaganja u obveznice koje dospijevaju u narednih pet godina... Učešćem depozita sa više od 25 odsto u svom portfelju i malim procentom novčanih sredstava na računu, nastojimo da napravimo portfolio koji će uz adekvatnu diverzifikaciju rizika ostvariti maksimalan prinos po svoje članove", navela je Laketić.
U Crnoj Gori je u protekloj godini je 20. aprila dospjela na naplatu poslednja emisija penzionerskih obveznica
Uticala kriza
A na pitanje, da li je višegodišnja finansijska i ekonomska kriza uticala da neko od klijenata smanji iznos mjesečnih uplata ili jednostavno odustane, Laketić je odgovorila da je kriza uticala da broj članova, dinamika uplate i visina iznosa uplate doprinosa ne budu u skladu sa očekivanjima.
"Upravo je mogućnost uplate manjeg ili većeg iznosa doprinosa mjesečno, periodično, ili sl. (uz mogućnost da se taj iznos promijeni ili čak u jednom periodu i ne uplaćuje doprinos, a da se istovremeno ne prestaje biti član fonda), pokazala da ne mali broj ljudi izdvoji mjesečno pet ili 10 eura, tj. “žrtvuje” mjesečno par kutija cigareta, jedan odlazak u kafeteriju ili sl., odnosno, da sve više njih ima svijest da već danas možemo učiniti nešto kako bi sebi obezbijedili izvjesnije i sigurnije treće doba", zaključila je Laketić.
Galerija
Bonus video:
