Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio je tužbu koju su protiv države Srbije podnijele devizne štediše bivše beogradske Jugobanke iz Kotora, Tivta i Herceg Novog, saopštio je predsjednik Nevladine organizacije (NVO) Pravda, Momir Čolović.“Zbog nemogućnosti da obeštećenje za neisplaćenu štednju ostvare u Crnoj Gori i Srbiji, 538 tužitelja je prije sedam godina bilo prinuđeno da se obrati Sudu u Strazburu”, kazao je Čolović agenciji Mina-business. On je naveo da je riječ o sumi od najmanje 30 miliona dolara, koje je trebalo da dobije sada već oko trideset hiljada ojađenih štediša, uglavnom pomoraca i članova njihovih porodica.On je precizirao da je pomenutu odluku donio sudija Dejvid Tor Bjorgvinson.„Obaviješten sam da je takva odluka donijeta nakon što je Sud, odnosno Bjorgvinson, kao sudija pojedinac, utvrdio da uslovi prihvatljivosti predviđeni članovima 34 i 35 Konvencije o ljudskim pravima i slobodama nijesu ispunjeni“, rekao je Čolović.
On je naveo da članovi 34 i 35 upućuju da se prije obraćanja Sudu u Strazburu moraju proći sve sudske instance u zemlji iz koje stranka dolazi. „Međutim, takvom odlukom Sud nije ispoštovao činjenicu da mi nijesmo mogli ispuniti norme po kojima oni rade, a time proći i redovan put, jer smo bili ograničeni zakonima koji su ovdje važili u momentu kada smo im podnosili tužbu“, objasnio je Čolović.On je kazao i da su svi relevantni dokumenti koje su dostavili, bili osnova za donošenje pozitivne odluke. „Imali su ih u rukama. Zašto nijesu htjeli da ih primjene ostaće nepoznato, jer nam je saopšteno da je odluka konačna i da nam se ne može omogućiti uvid u njene detaljne razloge, kao ni prepiska ni uvid u bilo kakve dokumente koji se tiču tog predmeta. Spisi će, u skladu sa uputstvom Suda, biti uništeni godinu nakon datuma donošenja odluke“, kazao je Čolović.On je naveo da je, iako razočaran, odluku Suda u Strazburu primio sa uvažavanjem, nakon čega je odlučio da se obrati predsjedniku Suda, Žan Pol Kosti.„Kazao sam mu da smo ugovorno držali novac na štednji u državnoj Crnogorskoj banci, koja je uz saglasnost crnogorske Vlade pripojena državnoj srbijanskoj Jugobanci Beograd.
Vlada Srbije je potrošila naše privatne pare, likvidirala banku i odbila građanima Crne Gore mogućnost isplate oduzetog, što je suprotno temeljnim normama bankarskog sistema svijeta“, objasnio je Čolović. On je dodao da anglosaksonska pravna praksa ne poznaje balkanske dubioze, pa je zbog toga u pomenutom slučaju riječ o ugrožavanju ljudskih prava od Suda u Strazburu.
Nijesam pravnik, ali kada vam nakon 35 godina muka i patnji država oduzme veći dio onoga što ste sticali, a Međunarodni sud u Strazburu smatra da je sve po zakonu, onda sam dvostruko razočaran
„To mi liči na onu priču kada je Crnogorac dinamitom lovio ribu u Ženevskom jezeru, ali ga Švajcarci nijesu mogli osuditi, jer takav slučaj njihovo pravo i sudska praksa ne prepoznaju“, kazao je Čolović.On je naveo da su u Strazburu sudili i donosili presude za građane iz Bosne i Hercegovine (BiH) na temelju vanrednosti, gdje nije bilo moguće ispoštovati član 35. „Nijesam pravnik, ali kada vam nakon 35 godina muka i patnji država oduzme veći dio onoga što ste sticali, a Međunarodni sud u Strazburu smatra da je sve po zakonu, onda sam dvostruko razočaran“, kazao je Čolović.On je dodao da će biti zahvalan ako mu Kosta i neformalno odgovori.
Bonus video:
