Cijene nafte na svjetskim tržištima ove godine neće padati ispod 110 američkih dolara za barel, a zbog aktuelne krize u Persijskom zalivu, mogu se očekivati i veće prosječne cijene, ocijenio je profesor Tehničkog fakulteta u Novom Sadu Slobodan Sokolović.
On je, kako prenosi B92, ukazao da se tu ne radi samo o smanjenju količine crnog zlata na svjetskom tržištu, pošto se iz Persijskog zaliva isporučuje oko 17 miliona barela dnevno, već i sama ta atmosfera pogoduje spekulativnim aktivnostima.
"Nafta je osjetljiva berzanska roba, koja u svojoj strukturi, u najnormalnijim uslovima, ima deset odsto špekulativne cijene, a kada je ovako turbulentna situacija na svjetskom tržištu, ona se kreće i do 35 odsto", rekao je Sokolović.
Ako trend rasta cijena nafte na stranim tržištima zaista bude nastavljen, postoji ozbiljna opasnost od poskupljenja niza prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu, u čije cijene je ukalkulisan i taj trošak. Vlada Crne Gore je, u pokušaju da amortizuje pritisak na troškove osnovnih životnih namirnica, prije godinu dana smanjila akcize za naftu koja se koristi u komercijalne svrhe.
Sokolović upozorava da su države ograničene u kontroli maloprodajnih cijena nafte i naftnih derivata, iako privatnici stalno apeluju da država smanji akcize, jer se preko tih dažbina u najvećoj mjeri pune budžeti.
"Eventualna izmjena strukture akciza na naftne derivate ili uvođenje akciza na neku drugu robu, što bi imalo neutralan uticaj na budžet, možda mogu da dovedu do smanjenja cijena osnovnih naftnih derivata, međutim, to nije moguće poslije poznate reakcije vlade na neobavezujuće, iznuđeno mišljenje EU oko akciza na naftne derivate", naveo je Sokolović.
Bezolovni za sad 1,43 eura
On je ocijenio da je ograničenje marži u Srbiji, s druge strane, izuzetno osjetljivo pitanje, pošto se Srbija opredijelila za potpunu liberalizaciju tržišta, bez pouzdanog modela praćenja stvarne strukture maloprodajnih cijena derivata.
"Osim NIS-a nije, poznato da bilo koja druga kompanija koja se bavi prometom derivata u Srbiji objavljuje svoj finansijski godišnji izvještaj", upozorio je Sokolović.
Divljanje cijena nafte na međunarodnim tržištima i regionu zapadnog Balkana donijelo je posljednja dva mjeseca rapidno poskupljenje goriva. Nakon nedavnog poskupljenja, gorivo u Crnoj Gori je najskuplje u regionu, sa rekordnim nivoima benzina.
U Crnoj Gori, prema posljednjem korigovanju cijena goriva, bezolovni eurosuper 95 iznosi 1,43 eura, dok je njegova cijena u Hrvaskoj 1,37 eura, u Makedoniji 1,34 euro, Srbiji 1,28, te u Bosni i Hercegovini 1,253 eura.
Litar eurodizela u Crnoj Gori košta 1,31 euro, dok je njegova cijena u Hrvaskoj 1,306 eura, u Makedoniji 1,18 eura, Srbiji 1,29 eura, te u Bosni i Hercegovini 1,30 eura.
Regionalna istraživanja Udruženja naftnih kompanija Srbije ne obuhvataju cijene bezolovnog eurosupera 98, za koji građani Crne Gore plaćaju 1,46 eura za litar, kao ni cijenu eurdizela namijenjenog za komercijalne svrhe, koji po litru košta 1,1 euro. Nakon posljednje korekcije cijena goriva, za pet centi je skuplje i lož ulje, koje sada košta 1,02 eura za litar.
Bonus video:
