reforma sistema

EU predlaže da se duže radi i kasnije ide penziju

Sindikati zemalja na jugu Evrope opiru se kasnijem penzionisanju, jer je njihovim građanima teže, ako ga izgube, naći posao iznad 45. godine života
0 komentar(a)
Ažurirano: 19.02.2012. 03:28h

Privatna kapitalizovana penziona štednja najbolje je rješenje za budućeg penzionera u Evropskoj uniji, stoji u dugoočekivnom velikom predlogu Evropske komisije o reformi penzionog sistema.

Ova reforma ticaće se i Crne Gore nakon primanja u EU. Ali ne samo to, nego će se od zemalja u regionu očekivati da svoje penzione sisteme usklade sa evropskim, koji je već imao nekoliko nacrta. Srbija je već pohvaljena da njena reforma uzima u obzir važne elemente evropske reforme.

U četvrtak usvojenoj “Agendi za primjerene, sigurne i održive penzije“, Evropska komisija nalaže da svaka zemlja sama odredi granicu za penzionisanje imajući u vidu očekivanu životnu dob, a istovremeno sugestija je da se balansira između radne aktivnosti i penzije. Za Evropsku komisiju, glavni zadatak reforme je smanjenje negativnih posljedica starjenja stanovništva na budžete zemalja.

Za Evropsku komisiju, glavni zadatak reforme je smanjenje negativnih posljedica starjenja stanovništva na budžete zemalja.

Ustanoviće se kod dobre prakse za drugi mirovinski stub, kao i obaveza transparentnosti penzionih prava kod svakog poslodavca. Evropska komisija će kod svake države ispitati i politiku poreskih olakšica, te finansijski pomagati i državama i socijalnim partnerima u sprovođenju reforme.

Adekvatna legislativa

Prvi dio obimnog dokumenta odnosi se na profitabilnost, sigurnost i efikasnost komplementarne penzione štednje. Uzima se u obzir i mobilnost građana na tržištu rada Evropske unije. Dakle, bilo koji građanin EU mogao bi „nositi” svoju penziju iz države u državu EU, kako bi gdje radio. Stvoriće se i adekvatna legislativa.

"Reforma će biti politički prihvaćena ako će je građani smatrati korektnom i poštenom", rekli su autori predloga.

"Reforma će biti politički prihvaćena ako će je građani smatrati korektnom i poštenom", rekli su autori predloga.

Zbog demografskih trendova, za Evropsku komisiju je produženje radnog vijeka očigledna činjenica, a to mišljenje podržavaju brojni, ako ne i svi eksperti.

Od 1960. godine, životni vijek se u prosjeku povećao osam godina, i nastaviće se povećavati do 2050. godine. Ali, ne živi se u svakoj državi EU jednako dugo. Razlika je i do deset godina od zapada do istoka EU, od Francuske do baltičkih zemalja ili čak Poljske.

Njemci ne daju novac za dugove

Kasniji odlazak u penziju je i jedan od uslova koji je njemačka kancelarka Angela Merkel tražila od Grčke u zamjenu za pomoć.

"Ne možemo dolje slati novac za njihove dugove, a da Njemci idu kasnije, a Grci ranije u penziju", rekla je Angela Merkel njemačkim novinarima još prije nekoliko mjeseci.

Takav odnos jedne od nosilaca EU je jako bitan i za zemlje Zapadnog Balkana, jer se na slučaju Grčke uspostavlja model za odnos prema slabijim, južnim državama.

Sindikati zemalja na jugu Evrope opiru se kasnijem penzionisanju, jer je njihovim građanima teže, ako ga izgube, naći posao iznad 45. godine života.

Ova reforma ticaće se i Crne Gore nakon primanja u EU. Ali ne samo to, nego će se od zemalja u regionu očekivati da svoje penzione sisteme usklade sa evropskim, koji je već imao nekoliko nacrta

Galerija

Preporučujemo za Vas