Vlada da reaguje, novi talas krize stiže u Crnu Goru

Vasilije Kostić smatra da se u Crnoj Gori još osjećaju posljedice globalne ekonomske krize, što se ogleda kroz osjetan rast zaduženosti
0 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Vijesti online
Vlada Crne Gore, Foto: Vijesti online
Ažurirano: 10.09.2011. 14:36h

Crnogorska ekonomija u narednom periodu će jače osjetiti posljedice novog talasa krize, ukoliko Vlada na vrijeme ne preduzme odgovarajuće mjere, upozorio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

“Imajući u vidu karakter novog talasa krize, za očekivati je da se primarne posljedice osjete u finansijskoj sferi, a potom preliju i u realnu”, rekao je Kostić agenciji Mina-business.

Investicije slabe

Male i nerazvijene zemlje biti podvrgnute ozbiljnijim skeniranjima sposobnosti isplate

Kostić je dodao da su osjetno usporavanje svjetske ekonomije i ozbiljni dužnički problemi u eurozoni uslovili da se resursi redistribuiraju i troše na ublažavanje krize, a ne na njeno rješavanje.

“Problem rastuće nelikvidnosti privrede može se dodatno zaoštriti, kao i konzervativno postupanje banaka u kreditnoj politici. A samim tim će rasti i nepovjerenje u održivost javnih finansija i sposobnost otplate javnog duga slabo razvijenih zemalja”, kazao je Kostić.

On smatra da će upravo male i nerazvijene zemlje biti podvrgnute ozbiljnijim skeniranjima sposobnosti isplate nego što je to bio slučaj do sada.

"Osnove prosperiteta nacije leže u mikroekonomskoj ravni, ma kako nama to radikalno izgledalo"

Najbolje oružje protiv krize je...

Novi talas neće imati isti ishod kao i globalna kriza, što bi moglo pomoći u pravljenju drugačije strategije za njegovo suzbijanje. Kao odgovor na krizu moraju se donijeti dugoročne i proaktivne mjere, objasnio je Kostić.

“Neophodno je unaprijediti mikroekonomske uslove poslovanja malih i srednjih preduzeća. Potrebno je stimulisati njihovu tražnju mjerama fiskalne politike i otvaranjem novih radnih mjesta”, kazao je Kostić.

Među mjerama koje bi pomogle u izlasku iz krize, on navodi i unapređenje infrastrukture otvaranjem investicionih radova, kao i uvođenje donacija i subvencija kojima bi se podstaklo premiještanje biznisa u slabo razvijene regione.

“Najbolje oružje protiv krize je rast produktivnosti, a nje nema bez povoljnih mikroekonomskih uslova poslovanja. Osnove prosperiteta nacije leže u mikroekonomskoj ravni, ma kako nama to radikalno izgledalo”, zaključio je Kostić.

Bonus video: