Kako izbjeći novi talas krize?

Cijena glavnog domaćeg izvoznog proizvoda - aluminijuma, oslabila je na Londonskoj berzi metala spustivši se za za oko 7,7 odsto
0 komentar(a)
Ažurirano: 10.08.2011. 08:34h

Svijet već nekoliko dana potresa velika kriza (ne)povjerenja, nakon što je kreditna rejting agencija Standard end purs u petak kasno popodne smanjila kreditni rejting SAD, države sa najvećom privredom, sa AAA na AA+.

Međunarodni finansijski sistem je ponovo uzdrman, berzanski indeksi padaju na svim kontinentima, a očekivanja u Crnoj Gori su različita jer ni naše domaće banke, ni tržište kapitala u povoju, nijesu povezani sa regionalnim, niti sa globanim tržištem.

Dok se vodeći američki ekonomisti spore oko toga da li je važnije ukrotiti državni dug ili podržati ekonomiju i podstaći rast zaposlenosti, ostali dio svijeta se pribojava recesije i nastavka globalne krize, sa tzv. duplim dnom, u obliku slova W.

Iako su naši zvaničnici još krajem prošle godine objavili da je Crna Gora izašla iz krize, ne treba zaboraviti da efekti eventualno nove globalne krize mogu imati za posljedicu negativne efekte sa zakašnjenjem u realnom sektoru privrede, kao što se to već desilo 2009. godine.

Padaju nafta, aluminijum, čelik

U proteklih desetak dana cijena glavnog domaćeg izvoznog proizvoda - aluminijuma, oslabila je na Londonskoj berzi metala spustivši se sa nešto više od 2.600 dolara na oko 2.400 dolara u ponedjeljak, ili za oko 7,7 odsto.

Regionalni analitičari u slučaju nove recesije predviđaju i izvjestan pad cijena izvoznih proizvoda od čelika što i te kako može biti loša informacija za nikšićku Željezaru kojoj, tokom naredne sedmice, prijeti možda i formalno proglašenje bankrota.

Za građane Crne Gore može biti interesantna informacija da je zbog bojazni od nove recesija počela na svjetskim berzama da pada cijena nafte i naftinih derivata.

Iz Ministarstva ekonomije „Vijestima“ su nezvanično objasnili da tokom protekle sedmice taj pad cijena naftnih derivata nije bio toliki da bi se kroz sedam dana pouzdano mogla predvidjeti korekcija na dolje cijena pojedinih vrsta benzina i da eventualno pojeftinjenje najviše zavisi od onoga što se bude dešavalo u narednim danima.

Kinezi u gubitku jer su vjerovali u Ameriku

Vršilac dužnosti direktora Montenegroberze mr Gojko Maksimović ocijenio je za „Vijesti“ da je trenutna situacija na svjetskim tržištima „prilično haotična“.

Nobelovac Noriel Rubini, poznatiji po nadimku Dr Doom, je u komentaru, objavljenom prije nekoliko dana, upozorio da će izbjegavanje nove teške recesije možda biti „nemoguća misija“

Italijanske investicije pod znakom pitanja

Negativni efekat Crna Gora, može očekivati sa eventulanim bankrotom susjedne Italije. Proglašenje bankrota Italije i Španije, može izazvati i veliki udar za evropsku valutu koja se upotrebljava i u Crnoj Gori.

"Pad valute generalno dovodi do stimulisanja izvoza, jer njime naši proizvodi postaju jeftiniji stranicima i povećana je tražnja za njima. Međutim, kako je naša ekonomija prilično uvozno zavisna, a jedna od glavnih izvoznih grana je turizam, koji po pravilu zbog karakteristika bilježi lošije rezultate u periodima recesije, pad vrijednosti eura gotovo da ne može pozitivno uticati na našu ekonomiju", dodao je Maksimović.

Država da se zaduži na domaćoj berzi

Direktnog efekta na crnogorskom tržištu kapitala skoro da nema, jer trenutna situacija na finansijskom tržištu prilično je povezana sa dužničkom krizom, odnosno sa obeznicama.

"Gotova da sam siguran da bi država Crna Gora, zbog trenutne situacije na finansijskim tržištima, mnogo bolje – odnosno povoljnije uslove - kamatnu stopu, prilikom eventualnog novog zaduživanja ostvarila emitovanjem obveznica na domaćem tržištu kapitala. Situacija na tržištu daje nam sliku da su investitori prisutni na Montenegroberzi prilično sigurni u trenutnu sposobnost servisiranja duga koji naša država ima", zaključio je Maksimović.

Svjetska trgovina se može odreći dolara

Ekonomski analitičar Vladimir Pavićević kaže za “Vijesti” da je stvarnost počela da se pretvara u ono što se nazire još od 2008. godine.

"Američki kreditni rejting je prvi put snižen od 1941. godine i očekuje se da neće rasti u narednih najmanje 18 godina. To znači da SAD u periodu koji slijedi neće biti svjetski finansijski i privredni lider. To je i poruka ostalim svjetskim ekonomskim silama da bježe iz dolarske aktive i da trgovinu energentima, hranom i drugim berzanskim robama obave u drugim valutama. Što to prije shvate, šteta će im biti manja", tvrdi Pavićević.

Kada je euro u pitanju, on napominje da je njemačka ekonomija posljednja linija odbrane evropske valute i evropskog jedinstva.

"Što se nas tiče, bez obzira na uvjeravanja zvaničnika da je "crnogorski" euro, maltene, jači od evropskog, očigledno je da se moraju razmatrati i alternativna rješenja, koja su trenutno u domenu teorije, ali možda već sjutra će biti realnost", rekao je Pavićević.

U šeširu nestalo zečeva

Nobelovac , poznatiji po nadimku Dr Doom, je u komentaru, objavljenom prije nekoliko dana, upozorio da će izbjegavanje nove teške recesije možda biti „nemoguća misija“. On je, podsjetimo, prvi najavio da će doći do globalne krize 2008. godine.

Rubini je ocijenio "nepromišljenom" odluku kreditne rejting agencije S&P-a da SAD snizi kreditni rejting u trenutku ovako velikih previranja na tržištima i anemične ekonomije što povećava mogućnost recesije „sa dvostrukim dnom i još većih fiskalnih deficita“.

On je istakao da bi snižavanje američkog kreditnog rejtinga moglo dovesti do paradoksalnog pada prinosa na hartije od vrijednosti koje izdaje američko ministarstvo finansija, budući da će oni ostati "najmanje ružna" sigurna imovina.

Rubini je kazao da su do prošle godine političari i centralne banke uvijek mogli izvući novog "zeca iz šešira" kako bi podstakli oporavak, poput nultih kamatnih stopa, kvantitativnog popuštanja, fiskalnog stimulusa i spasavanja banaka.

"No sada nam je nestalo zečeva koje bi mogli izvući", upozorio je Rubini.

Ovaj nobelovac sredinom juna „projektovao“ je da bi se 2013. godine mogla dogoditi "savršena oluja", koja će izbrisati svjetske ekonomske i monetarne sisteme.

Bonus video: