zaštititi "zdrave"

Goranović: Firme koje duguju spriječiti da osnivaju nove

Prema posljednjim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG),u Crnoj Gori blokirano je oko 14.000 firmi, sa ukupnim dugom od oko 309 miliona eura
203 pregleda 0 komentar(a)
Đorđe Goranović, Foto: Savo Prelević
Đorđe Goranović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 26.02.2019. 05:04h

Pored objavljivanja imena onih firmi čiji su računi blokirani, a u cilju zaštite zdravih kompanija, potrebno je pokrenuti stečajni postupak u nekim nelikvidnim preduzećima kako bi se namirila dugovanja, zakonski precizirati rokove u kojima se moraju platiti potraživanja, obezbijediti pred državom jednaki tretman svima i spriječiti vlasnike nelikvidnih preduzeća da osnivaju nove firme", ocijenili su privrednici u razgovoru za “Vijesti”.

Oni smatraju da treba objaviti i imena javnih preduzeća koja doprinose nelikvidnosti, a ističu da su međusobna potraživanja mnogo veća od onih koja se javno saopštavaju i da će ona i dalje rasti.

Prema posljednjim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG),u Crnoj Gori blokirano je oko 14.000 firmi, sa ukupnim dugom od oko 309 miliona eura.

Prema posljednjim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG),u Crnoj Gori blokirano je oko 14.000 firmi, sa ukupnim dugom od oko 309 miliona eura

Vlasnik Mesne industrije “Goranović” Đorđe Goranović kazao je da se mora spriječiti da firme koje su u blokadi nekoliko mjeseci i godinama osnivaju nove firme, a ne izmiruju potraživanja.

"Oni osnivaju nove firme, a povjerioci ne mogu da naplate potraživanja, tako da treba naći sistemsko rješenje za taj problem. Ne vidim da bi bilo negativnih efekata ako se objavi spisak tih firmi u javnosti. To ne treba da bude poslovna tajna, već svim privrednicima treba omogućiti da vide ko su im potencijalni partneri prije sklapanja nekog aranžmana", rekao je Goranović.

On je kazao da su međusobna potraživanja privrednika mnogo veća, zato što ima dugovanja koja nije evidentirala CBCG.

"Kada govorimo o nelikvidnosti, u lošoj situaciji se nalazi prerađivačka industrija koja mora da do svakog 15. u mjesecu preda poresku prijavu i plati PDV, a sa druge strane čekaju da naplate robu od 90 do 100 dana. Uz to, čekaju i povrćaj PDV-a", kazao je Goranović.

Potrebno je da se, prema riječima Goranovića, donese zakonsko rješenje kojim će se tačno precizirati rokovi u kojima se moraju platiti potraživanja, a kao primjer dobre prakse naveo je Austriju, koja ima takvo rješenje.

Potrebno je da se, prema riječima Goranovića, donese zakonsko rješenje kojim će se tačno precizirati rokovi u kojima se moraju platiti potraživanja

"Nije dobro da zdrava preduzeća izmiruju redovne poreze i doprinose, dok se drugima opraštaju dugovanja. Tome se mora stati na put. Opraštanje dugovanja je loša poruka dobrim kompanijama - rekao je Goranović.

Vlasnik građevinske firme Zetagradnja Blagota Radović rekao je da su međusobna potraživanja privrednika mnogo veća od cifre koja se objavljuje u javnosti i očekuje da će taj problem dodatno eskalirati krajem godine.

"Svi su pomalo stvarali tu nelikvidnost, jer se zaduživalo i trošilo nerealno. Ali, misli da je mala produktivnost i neefikasne firme koje su gubitke pokrivale novcem od dobavljača dovele do nelikvidnosti. To je glavni problem bar u 90 odsto slučajeva. Treba da se obavi spisak tih firmi, da se utvrdi šta prouzrokuje gubitke i vide moguća rješenja. Da se neke firme pokušaju reorganizovati ili da se sprovede stečaj", rekao je Radović.

On je kazao da u priči o nelikvidnosti treba obratiti pažnju i na to da su banke krenule u naplatu potraživanja kroz prodaju imovine fizičkih i pravnih lica, ali da se postavlja pitanje ko su kupci i da li ih ima.

Dugovanja samo za jedan mjesec porasla sedam miliona

Potpredsjednik Unije poslodavaca Dragan Boričić je rekao da, ako se objavljuje spisak 100 najuspješnijih kompanija, ne vidi nijedan razlog da se ne objavi i spisak 100 najneuspješnijih.

"Za samo mjesec dana su porasla međusobna dugovanja sedam miliona, a da se ima spisak nelikvidnih, onda bi ove koje zdravo posluju mogle da sačuvaju taj novac. Objavljivanjem spisaka stvorila bi se mogućnost da se ne ulazi u poslovne aranžmane sa tim firmama i likvidnost zdravih firmi bila bi manje ugrožena", rekao je Boričić.

Vlasnik preduzeća Ekoplant koje se bavi proizvodnjom sadnica voća, cvijeća i ukrasnog bilja Željko Vidaković kazao je da bi, uz privrednike, na listu trebalo da se stave i imena javnih preduzeća koja raspisuju javne nabavke jer i ona doprinose nelikvidnosti neplaćanjem pruženih usluga.

"Dešava se da neka od tih preduzeća raspišu tender i da plate 20 ili 30 odsto, a ostatka novca nema. Ako se pokrene tužba protiv njih, onda prave crnu listu i neće da posluju sa onima koji pokreću tužbe", rekao je Vidaković.

On je kazao da je važno da se objave imena onih koji druge firme uvlače u nelikvidnost i da je vrijeme da se kroz stečaj namiruju potraživanja.