Trend rasta kredita sa kojima se kasni u otplati i nekvalitetnih kredita nastaviće se i u narednom periodu jer nelikvidnost privrede dalje raste zbog sporog oporavka, nedostatka svježeg novca kojima bi se finansirali projekti i ostvario profit iz koga bi se izmirivale obaveze prema bankama glavni je problem – kazali su u razgovoru za “Vijesti” predstavnici bankarskog i privrednog sektora.
Oni su saglasni da pored ekonomske krize banke snose odgovornost zbog toga što imaju problema da naplate potraživanja jer nijesu u ranijem periodu vodile računa o rizicima prilikom odobravanja kredita, kao i da sadašnjom opreznijom politikom doprinose rastućoj nelikvidnosti privrede čija su međusobna potraživanja na kraju maja prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) prešla 300 miliona eura.
U ukupno odobrenim kreditima od 2,1 milijardu eura, prema posljednjim podacima CBCG, na kraju aprila krediti koji su kasnili sa otplatom iznosili su 578 miliona eura ili 27,63 odsto ukupnih kredita.
Loših kredita 2007. bilo svega tri odsto
Sagovornik “Vijesti” iz bankarskog sektora koji je želio da ostane anoniman kazao je da su posljednji podaci o nekvalitetnim kreditima zabrinjavajući posebno kada se uporede sa 2007. godinom kada je CBCG objavila da su nekvalitetni krediti bili tri odsto ukupnih kredita.
"Rast nekvalitetnih kredita promijeniće trend kad prestanu djelovati fakori koji su ga uslovili. Ključni faktori su vezani za ukupne makrooekonomske prilike zbog kojih su pojedini sektori značajno lošijeg učinka i u odnosu na koje su banke u prethodnom periodu iskazivale visoku izloženost, po osnovu odobrenih kredita ili po osnovu minimiziranja rizika na bazi obezbjeđenje.
Građavinarstvo je tipičan primjer. Najveći generator rasta nekvalitetnih kredita je pad sistemske likvidnosti čiji oporavak se još jasno ne sagledava. To znači da ovaj rast nekvalitetnih kredita možda nije završen. Kao što se promjene u privredi reflektuju na bankarski sektor, tako se i promjene u bankarskom sektoru moraju reflektovati na privredu kroz raspoloživost i cijenu sredstava koje privreda koristi od banaka", kazao je sagovornik “Vijesti”.
Banke nastoje loše kredite učiniti boljim kroz reprograme i restruktuiranja, pojačanu naplatu, unovčavanje kolaterala, redizajniranje odnosa sa klijentom, tehnike minimiziranja rizika ali, prema njegovim riječima, u crnogorskoj praksi posljednjih godina uglavnom se koriste reprogrami kao instrument poboljšanja kvaliteta aktive i transferisanja svojih nekvalitetnih kredita na majke-banke ili posebno formirane kompanije koje služe kao skladišta za tu vrstu loše aktive.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
