Nikšićku Željezaru i njene bivše pogone kao da je uhvatila „stečajna groznica“.
Prvo je u matičnoj firmi 19. aprila na zahtjev radnika koji su tražili naplatu potraživanja u iznosu od oko četiri miliona eura uveden stečaj a za stečajnog upravnika postavljen je Veselin Perišić. Zatim je u Livnici, nekadašnjem Željezarinom pogonu koga je 2004. godine kupila italijanska firma Gati za hiljadu eura, uveden stečaj 28. aprila, a stečajni upravnik je Zoran Marković. Radvent, koga je holandska kompanija MNSS kupila 2008. godine za 70.000 eura, ovih dana očekuje uvođenje stečaja.
Tim putem će krenuti i radnici Tehnostila, hladne valjaonice, najstarijeg pogona Željezare, koji će Privrednom sudu predati zahtjev za naplatu potraživanja u iznosu od oko 1,3 miliona eura.
"Duguju nam se plate od decembra 2009. godine, to je ukupno 17 zarada, kao i novac koji je poslodavac bio dužan da uplati za rješavanje stambenih potreba, što je u ukupnom iznosu oko 1,3 miliona eura. I ovaj stečaj je, kao i svaki drugi, nužno zlo, ali u ovom trenutku to je jedino rješenje da naplatimo potraživanja od nesavjesnog poslodavca", kazao je predsjednik Sindikata Marko Mirjačić.
Proizvodnja je obustavljena 2009. godine kada je vlasnik dug od oko 200.000 eura „kćerci firmi“
Hladna valjaonica, prvi privatizovani pogon u Željezari, bila je jedan od najznačajnijih izvoznika. Kada je 2002. godine privatizovana, rusko-švajcarska kompanija Tehnostil kupila je od Željezare oko 85 odsto akcija za 200.000 eura, najavljivana je svijetla budućnost a prodaja željezarinog pogona, koji je počeo sa radom 1956. godina, ocijenjena kao uspješna. Novi vlasnik se obavezao da će za pet godina u fabriku investirati pet miliona eura, da će proširiti kapacitete i do 2006.godine broj zaposlenih sa 85 povećati na 250, uz prosječnu platu od 270 eura, koja će se povećavati sa rastom proizvodnje i jačanjem profitabilnosti valjaonice.
Stvarnost je bila potpuno drugačija. Proizvodnja je obustavljena 2009. godine kada je vlasnik dug od oko 200.000 eura „kćerci firmi“, koja se nalazi u Subotici, platio mašinama iz nikšićke valjaonice vrijednim preko dva miliona eura. Zbog toga je vrhovno državno tužilaštvo pokrenulo krivični postupak protiv više lica iz Tehnostila.
"Tražimo od tužilaštva da se izjasni zašto se tapka u mjestu, a svima je više nego jasno da se u Tehnostilu, zahvaljujući menadžmentu i tadašnjem izvršnom direktoru, desilo nezapamćeno otuđenje imovine a radnici su ostavljeni u praznim halama. Smatramo da je vrijeme da se odgovorni privedu licu pravde i odgovaraju za nedjela koja su urađena u Tehnostilu", kazao je Mirjačić.
"Od kada je uvedena privremena uprava dobijali smo samo obećanja o pokretanju proizvodnje i angažovanju novog strateškog partnera", kazao je Mirjačić.
U maju prošle godine u Tehnostilu privremena uprava a za privremenog upravnika postavljen je Dragoslav Jauković.
Ubrzo je najavljen dolazak strateškog partnera iz Hrvatske, čije ime se uporno krilo, a koji je bio zainteresovan da u fabriku instalira pet novih proizvodnih linija, uz Vladinu garanciju za njegova ulaganja. Odjednom je misteriozni partner prestao da se javlja, a najavljivani su novi zainteresovani kupci i bolja budućnost gotovo praznog preduzeća.
"Od kada je uvedena privremena uprava dobijali smo samo obećanja o pokretanju proizvodnje i angažovanju novog strateškog partnera. Sve je ostalo samo na obećanjima tako da je uvođenje stečaja jedino rješenje za ostavljene i prevarene radnike", kazao je Mirjačić.
Otpremnine želi 58 radnika
Radnici i Sindikat se nadaju da će se opet naći pod Željezarinim okriljem. Makar im je tako obećano.
"Od ukupnog broja radnika, od njih 92, za odlazak iz firme prijavilo se 58 zaposlenih. Oni će firmu napustiti po socijalnom programu koji važi za radnike Željezare i Radventa. Radnici koji su ostali i žele dalji radni angažman, prema prethodnom dogovoru sa Ministarstvom ekonomije, preći će u Željezaru i biti raspoređeni na radna mjesta adekvatna svojoj stručnoj spremi", kazao je Mirjačić.
To se prošle godine desilo sa radnicima Promonta, još jednog bivšeg Željezarinog pogona, koji je neuspješno privatizovan. Da bi se podmirili dugovi, imovina preduzeća je prodata jednoj nikšićkoj privatnoj firmi, a Željezara je od 35 radnika zaposlila njih deset, dok je ostalima isplatila otpremnine u prosjeku po 13.000 eura.
Bonus video:
