PREDNJAČE VLASNICI

MNSS i Rekupero od Željezare traže 60 miliona eura

Država potražuje oko 33 miliona eura, MNSS oko 14 miliona, Poreska uprava oko 6 miliona, EPCG 6,17 miliona, a radnici Željezare oko 6 miliona eura za neisplaćene bruto zarada.
62 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 26.02.2019. 14:31h

Ukupan dug Željezare AD Nikšić u stečaju, prema dostupnoj dokumentaciji iznosi oko 116 miliona eura, a stečajni upravnik Veselin Perišić najavio je, nakon prvog sastanka Odbora povjerilaca u Privrednom sudu, da će stvarna vrijednost dugova biti poznata do kraja juna.

Stečajni upravnik nije dozvolio predstavnicima najvećeg akcionara Željezare - MNSS-a da formira tročlani odbor povjerilaca gdje bi imali većinu, već je izabran petočlani odbor u kojem ušao i predstavnik radnika.

Formiran je petočlani Odbor povjerilaca kojim će predsjedavati predstavnik Vlade Dragan Darmanović. U odboru su još predstavnik firme Rekupero - punomoćnik Nikola Martinović, zastupnik MNSS-a Goran Martinović, predstavnik Poreske uprave Novo Radović i predstavnik radnika Janko Vučinić.

Vlada Crne Gore, odnosno, država potražuje oko 33 miliona eura, MNSS oko 14 miliona eura, Poreska uprava oko 6 miliona, Elektroprivreda Crne Gore 6,17 miliona eura, a radnici Željezare njih više od 1.000 potražuju oko šest miliona eura za neisplaćene bruto zarada.

Na prvom sastanku povjerilaca prijavljeno je više od 200 potraživanja, a sudnica u Privrednom sudu juče je bila mala da primi sve zainteresovane povjerioce. Rok za prijavu potraživanja biće produžen zbog kašnjenja prilikom objavljivanja oglasa.

Kako je prenijela agencija Mina Bussiness članovi Odbora povjerilaca će na sljedećem sastanku, koji će biti održan u utorak ili srijedu, razmatrati početni stečajni bilans Željezare, pitanja u vezi sa proizvodnjom u fabrici, pregled potraživanja i popisne aktivnosti.

"Danas smo analizirali prijave i identifikovali najveće povjerioce sa neobezbijeđenim ili djelimično obezbijeđenim potraživanjima, koji su članovi Odbora", rekao je Perišić i najavio da će na narednom sastanku biti razmatran nacrt ugovora o poslovnoj saradnji sa vlasnikom preduzeća Neksan, Miodragom Davidovićem.

Formiran je petočlani Odbor povjerilaca kojim će predsjedavati predstavnik Vlade Dragan Darmanović. U odboru su još predstavnik firme Rekupero - punomoćnik Nikola Martinović, zastupnik MNSS-a Goran Martinović, predstavnik Poreske uprave Novo Radović i predstavnik radnika Janko Vučinić.

Primjedbe Nikole Martinovića

Advokat Nikola Martinović, imao je primjedbu vezano za način formiranja Odbora povjerilaca jer je, kako tvrdi, “pri formiranju povrijeđen Zakon” i zatražio od stečajnog sudije Veselina Vujoševića da to ispita.

Na pitanje Martinovića stečajni upravnik izjavio je da sve radnike smatra “kao jednu stranku”.

Predstavnik radnika ušao je u Odbor povjerilaca umjesto predstavnika Elektroprivrede koja potražuje 6,17 miliona, ali punomoćnik EPCG Miodrag Bulatović, makar prema onom što zvanično piše u zapisniku sa sastanka na to nije imao primjedbu.

Punomoćnik radnika Veselin Radulović osporio je potraživanja firmi Rekupero i MNSS i pozvao stečajnog upravnika Perišića da ih u skladu sa članom 42 stav 5 Zakona o stečaju procijeni kao neosnovane.

"U odnosu na MNSS, ova ocjena može se dati i iz činjenice da ih zastupa isti punomoćnik koji ih je zastupao i kao dužnika u postupku pokretanja stečaja. Isti vlasnici Željezare potražuju više od 60 miliona eura i u startu su tražili da odbor ima tri člana kako bi oni dobili dva i da o svemu odlučuju u stečajnom postupku", objasnio je Radulović “Vijestima”.

Ponomoćnik MNSS-a Goran Martinović iznio je primjedbu što stečajni upravnik nije stavio na glasanje pred povjerioce pitanje od koliko članova odbor treba da se sastoji, i da povjerioci o tome nisu odlučivali.

Medojević: MNSS je paravan firma porodice Đukanović

Lider Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević pozvao je vrhovnog državnog tužioca Ranku Čarapić “da odmah iskoristi svoja zakonska ovlašćenja i poništi odluku Vlade da plati 26,3 miliona eura iz budžeta, švajcarskoj banci na ime garancije koju je Vlada Mila Đukanovića dala Željezari i pokrene istragu oko moguće korupcije na najvišem nivou, pranja novca, zloupotreba službenog položaja i prevara učinjenih od strane menadžmenta i članova borda direktora Željezare, ministra finansija i premijera Vlade koja je dala garancije, koje sada plaćaju poreski obveznici”.

PzP od samog formiranja firme MNSS tvrdi “da postoji ozbiljna sumnja da se radi o paravan firmi vladajuće porodice preko koje će se oprati prljave pare stečene kriminalom, dodatno opljačkati Crna Gora, a Željezara dovesti do gašenja”.

"Čitava struktura pomenutih transakcija navodi na osnovanu sumnju da je oko Željezare, Prve banke i Vlade Crne Gore formirana ozbiljna i dobro koordinirana grupa ljudi koji su godinama u dogovoru donosili poslovne i državne odluke na štetu države i građana Crne Gore, a u privatnom interesu stvarnih vlasnika MNSS. Od najvećeg državnog interesa je da tužilac pokrene brzu istragu i da iskoristi stečajni postupak pred sudom radi razotkrivanja ove zavjere i objelodanjivanja stvarnih valsnika MNSS, i članova ove grupe koja je već opljačkala državu za 26,3 miliona, a potražuje još oko 60 miliona koje će po svemu sudeći morati da plati država", istakao je Medojević.

On je naveo da je PzP od samog formiranja firme MNSS tvrdio “da postoji ozbiljna sumnja da se radi o paravan firmi vladajuće porodice preko koje će se oprati prljave pare stečene kriminalom, dodatno opljačkati Crna Gora, a Željezara dovesti do gašenja”.

"Činjenica da je novoosnovana firma kao garanciju ponudila gotovinu od 14 miliona eura, i obećala dodatne gotovinske garancije od ukupno 120 miliona, bio je jasan znak upozorenja da se radi o pranju para. Ja sam tada postavio javno pitanje državnom tužiocu, policiji i Upravi za sprečavanje pranja novca: "Odakle novosnovanoj firmi 120 miliona gotovine" i kako država može da prihvati činidbene garancije od off shore firme, koja niti ima kakvu imovinu niti može ispuniti svoje obaveze".

"Kada je novi vlasnik predložio Upravni odbor u kome su bili sve sami visoki funkcioneri DPS-a i ljudi od povjerenja familije Đukanović, i kada je za pravnog zastupnika i člana borda izabrana Ana Kolarević, bilo je i više nego jasno da je naša sumnja imala utemeljenje. Još kada se kao član uprave pojavio Mark Džejkobson, čovjek sa istim imenom i prezimenom kao čovjek koji je zastupao već čuvenu firmu "Beppler & Jacobson" koja je sramnom odlukom Vrhovnog suda dobila na poklon Hotel Avala, sve je ukazivalo na toda su stvarni vlasnici Željezare i MNSS-a, familija Đukanović", tvrdi Medojević.

Vučinić: Vratiti akcije državi

Predsjednik Sindikata Janko Vučinić kazao je ne može dati tačnu informaciju gdje je utrošeno 26,3 miliona eura, jer Sindikat nije imao priliku da iskontroliše tok kretanja novca.

"Mi samo znamo ono što nam je rečeno tada od poslovodstva da je jedan dio novca utrošen za nabavku nove opreme, elektrolučne peći i sistema za otprašivanje gasova. Meutim, to je mnogo manje novca od tih 26,3 miliona eura. Zato te odgovore treba tražiti od Vlade koja je imala priliku da kontroliše gdje se novac troši. Mi smo kao Sindikat još davno ukazivali na to da ne znamo za šta je taj novac potrošen. Međutim, sada kada je država vratila kredit logično je i da se njoj vrate akcije Željezare" kazao je „Vijestima“ Vučinić.

Advokat radnika Veselin Radulović smatra da bi Vlada trebalo da napravi plan reorganizacije ove kompanije. Od 26,3 miliona eura kredita podsjetimo 1,3 miliona eura bilo je opredijeljeno za isplatu otpremnina radnicima Livnice

Odloženo ročište za Radvent

Sudsko ročište na kojem je trebalo da se razmatra zahtjev radnika za uvođenje stečaja u kompaniji Radvent je odloženo za 3. jun zato što nije bilo dokaza o urednoj dostavi i pozivu predstavnicima te kompanije da dođu u sud.

Punomoćnik radnika Veselin Radulović predložio je sudiji Ivanu Kovačeviću da imenuju privremenog upravnika koji će obezbijediti da se ta dostava izvrši i do 3. juna obezbijede obračunske liste zarada zaposlenih.

Oko 180 zaposlenih tražilo je uvođenje stečaja u Radvent zbog neisplaćenih dugovanja u iznosu od oko 534.000 eura.

Galerija