Mnogi, u iščekivanju najavljene pomoći države, rade proizvodeći gubitke, u zavisnosti od kapaciteta, i preko 1.000 eura dnevno.
"Katastrofa, ako se ovako nastavi, jer cijena brašna u Srbiji stalno raste, bićemo prinuđeni da podignemo cijene", rekao je Ratko Mijušković, vlasnik pekare i lanca maloprodajnih objekata Trend.
On je kazao da njegov lanac „možda najmanje trpi, jer hljeb prodaje u svojim radnjama“, ali da je „ovakvo stanje teško održivo za sve koji prodaju marketima, uz 20 ili 25 odsto rabata“.
"Ako se uzmu svi inputi, od struje, radnika, distribucije..., ovakvi uslovi su nemogući. Smatram da se kroz najavljene Vladine mjere neće postići ništa. Sve ukazuje da idemo u pravcu da se otvori tržišna utakmica, da svako hljeb prodaje po cijeni koja mu se isplati. Lično sam za takvu, tržišnu utakmicu, pa kome se ne isplati da kupuje hljeb u radnji, neka zamijesi i peče kući", rekao je Mijušković.
Ministar poljoprivrede Tarzan Mlošević ranije je najavio da će Vlada pomoći pekarskoj industriji.
Željno iščekuju smanjenje cijene struje
Šef prodaje pekare Uniprom Slavko Popović, rekao je da pekari željno iščekuju smanjenje cijene struje „koja je za mala i srednja preduzeća ubjedljivo najviša u regionu“.
"Konstantno rastu troškovi svih inputa. Ulažemo velike napore kako ne bismo dizali cijenu, ali ne znamo dokle će ovako. Vjerujemo da će resorno ministarstvo reagovati na pravi način" rekao je on.
Na pitanje da li Uniprom ima predlog kako da se smanje troškovi proizvodnje, on je rekao da nema, te da će se izjasniti o eventualnim predlozima države.
Pekari predlagali smanjenje trgovačkih marži
Na ranijim sastancima sa ministrom Miloševićem, crnogorski pekari su predlagali da, umjesto umanjenja PDV-a, Vlada utiče na smanjenje trgovačkih marži, do 18 centi po osnovnom proizvodu, i roka plaćanja isporučenog hjleba, koji je do 120 dana.
Vlasnik pekare Nikpek Milisav Ćipranić, rekao je da je situacija „neizdrživa“.
"Nadamo sa da će se u najskorije vrijeme pronaći rješenje, jer ovako samo bilježimo gubitke, svakodnevno. Posljedice mogu biti smanjenje broja radnika ili povećanje cijene, što niko ne bi volio", rekao je on.
U Nikšiću opstaje i petnaestak manjih proizvođača, tako što trgovcima daju još veće marže, ali proizvode naplaćuju odmah.
Bonus video:
