MINISTARSTVO EKONOMIJE NEGIRA RAČUNICU MANS-A O POTROŠNJI DO 300 KWH MJESEČNO

Nema odricanja od bilo kakvog komfora

“Nemamo pravo kao društvo da električnu energiju činimo socijalnom kategorijom, vještački je subvencionirajući čak i za one potrošače koji nijesu u stanju socijalne potrebe”, tvrde iz resora kojim rukovodi ministarka Dragica Sekulić
7049 pregleda 36 komentar(a)
Dragica Sekulić, Foto: Boris Pejović
Dragica Sekulić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 11.03.2019. 15:49h

Povodom objavljene računice MANS-a da je nemoguće uklopiti se u 300KWH mjesečno, kako bismo struju plaćali po nižoj tarifi, Ministarstvo ekonomije je saopštilo da je “apsolutno netačno da ko namjerava da struju plaća po nižoj tarifi i troši do 300kWh mjesečno moraće da se odrekne brojnih električnih uređaja“.

“Novom odredbom Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, prvih 300kW će svi potrošači plaćati po staroj cijeni, bez obzira na ukupnu konačnu potrošnju. Nema obaveze odricanja od bilo kakvog komfora”, tvrde iz Ministarstva.

Potrošnja od 300kWh mjesečno, za koju se u CG plaća račun od oko 30 eura, prema zvaničnim podacima Eurostata, kako napominju iz MInistarstva, predstavlja sredinu prosječnog mjesečnog opsega potrošnje električne energije u domaćinstavima na nivou Evrope.

“Prema istraživanju zvaničnih britanskih institucija, potrošnja električne energije prosječnog britanskog domaćinstva iznosi 3,638kWh godišnje odnosno 303kWh mjesečno. Ova potrošnja obuhvata zadovoljenje prosječnog britanskog komfora i obuhvata sve potrebe savremenog domaćinstva za električnom energijom. Uz dužno poštovanje računice MANS-a, radi se o značajno referentnijem izvoru podataka”, dodaje se u saopštenju.

Prilikom određivanja praga od 300kWh, kako su objasnili, vodilo se i računa o činjenici da se dobar dio domaćinstava u centralnom i južnom dijelu CG grije korišćenjem električne energije, što ukupnu mjesečnu potrošnju tokom nekoliko zimskih mjeseci značajno uvećava.

“Međutim, poređenjem dodatnog troška po ovom osnovu, sa troškom koji bi domaćinstva svakako imala korišćenjem drugih energenata (drvo, pelet) konstatovano je da se električna energija i dalje nalazi na listi jeftinijih izvora grijanja, iako to nije uobičajena praksa razvijenih društava. Uporedni podaci pokazuju da, čak i u sistemima sa razvijenim gradskim grijanjem, u našem neposrednom susjedstvu, ovaj trošak za stan od 50 kvadrata iznosi oko 50 E mjesečno, tokom cijele godine, odnosno preko 100 E mjesečno svedeno na zimsku sezonu. Podsjećanja radi, račun za električnu energiju preko 120 E u CG plaća tek svako četrdeseto domaćinstvo”, dodali su iz Ministarstva.

Prilično je jasno da poređenje sa najrazvijenijim društvima i prilagođavanje politika socijalno najosjetljivijim, a ne najglasnijim kategorijama stanovništva, ne vodi u prošli vijek, napominju dalje iz resora kojim rukovodi ministarka Dragica Sekulić.

“Nemamo pravo kao društvo da električnu energiju činimo socijalnom kategorijom, vještački je subvencionirajući čak i za one potrošače koji nijesu u stanju socijalne potrebe. Aktuelno rješenje prilagođeno je potrošnji oko 60% mjernih mjesta iz kategorije domaćintsava, od čega 80% na sjeveru CG. Uvažavajući čak i argument da u ovom procentu postoji značajan broj povremeno posjednutih stambenih jedinica, dodatnom analizom dolazi se do podatka da oko stalno posjednutih 40% domaćinstava troši do 300kWh sati mjesečno, što je u potpunosti u skladiu sa pretpostavkom iz navedenih istraživanja i poklapa se sa očekivanim brojem domaćinstava koja se ne griju korišćenjem električne energije”, tvrde iz Ministarstva.

Ko manje troši imaće i jeftiniji kilovat

Iz Ministarstva tvrde da je novim rješenjem ispravljena višegodišnja anomalija, zbog koje su potrošači koji troše manje, jer ne mogu da priušte više ili su energetski efikasniji, plaćaju skuplji kilovatsat od onih koji troše više.

“Uvođenjem praga na 300kWh postignuto je upravo suprotno – da na računu od 30 E kilovatsat bude najjeftiniji, ali i da račun korisnika koji potroši 50 E sadži jeftiniji kilovatsat od onoga koji potroši 100 ili 150 eura mjesečno. Na ovaj način se suštinska potreba svakog razvijenog društva da pažljivo troši raspoloživu energiju, ne prenosi na osnovne potrebe, ali svakako stimuliše racionalniji odnos potrošača koji najviše troše”, dodaje se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas