PROSTOR ZA NIZ MOGUĆIH ZLOUPOTREBA

Da li su zloupotrebljavani privremeni identifikacioni brojevi?

Uprava za nekretnine dodjeljivala privremene identifikacione brojeve u katastrima, koji su mogli da se zloupotrijebe u postupcima utvrđivanja obaveza dužnika u stečajnim postupcima
3145 pregleda 0 komentar(a)
Uprava za nekretnine, Foto: Boris Pejović
Uprava za nekretnine, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 14.04.2019. 19:03h

Nedoumice u zvaničnoj evidenciji državnih organa otvaraju ne mali prostor za zloupotrebe u poslovnim odnosima kompanija i građana. Pojava dodjele privremenih identifikacionih brojeva u katastrima, prema istraživanju “Vijesti”, i dalje je enigma za Privredni sud, stečajne upravnike, ali i Poresku upravu (PU) koja dodjeljuje poreske identifikacione brojeve (PIB) ili matične brojeve firmi.

Malo je poznato da je Uprava za nekretnine, kojom rukovodi direktor Dragan Kovačević, izdavala privremene identifikacione brojeve u katastrima za imovinu pravnim i fizičkim licima, što je otvaralo prostor za niz mogućih zloupotreba, posebno u postupcima utvrđivanja obaveza dužnika u stečajnim postupcima. “Razlog upisa privremenog identifikacionog broja je nedostavljanje kompletnih podataka u postupku izlaganja na javni uvid podataka, odnosno, formiranja evidencije katastra nepokretnosti ili u redovnom postupku neodazivanje na poziv za prisustvo u postupku utvrđivanja prava ili u ranijem periodu za fizička lica kod upisa rješenja ostavinskog postupka”, saopšteno je “Vijestima” iz Kovačevićevog kabineta.

Upisani privremeni brojevi, kako su objasnili, “nastali su isključivo u ranijem periodu”.

Sa notarima praksa promijenjena

“Želimo napomenuti da od uvođenja Notarijata 2011. godine svi notarski akti sadrže podatke o matičnom broju ili broju pasoša, odnosno PIB-u i shodno navedenom isključivo se vrši upis navedenih podataka, a ne privremeni brojevi”, dodali su iz Uprave za nekretnine.

Šef stečajnog odjeljenja Privrednog suda i sudija Ivan Kovačević, nije mogao da govori na ovu temu zbog nedostatka validne evidencije, niti da odgovori na pitanje koliko imovine dužnika je pronađeno nakon zaključenja stečajeva. On nas je uputio da kontaktiramo upravnike, jer je kako tvrdi ovo pitanje za njih, a ne za sudije Privrednog suda.

Predsjednik Komore stečajnih upravnika Milan Kastratović kaže da im „zakonski nije jasno postojanje privremenih identifikacionih brojeva pošto se radi o privrednim društvima koja su registrovana“.

„I naravno pojava takvih brojeva predstavlja problem u radu stečajnog upravnika“, tvrdi Kastratović.

U slučaju kada se otkrije nova stečajna imovina, kako je dodao, upravnik ne snosi nikakvu odgovornost, sem u slučajevima da to uradi namjerno, što do sada nijesu zapazili.

„Bilo je takvih pojava i upravnici, ni Privredni sud ne mogu da utiču na te podatke. Nije vođena evidencija iz razloga što je za nas normalno da vjerujemo dokumentaciji državnih organa koji su u obavezi da nam daju podatke“, kazao je Kastratović.

Iz kabineta Dragana Kovačevića napominju da se podaci koji egzistiraju u bazi Uprave, ne odnose na privremeni matični broj koji ima bilo kakvu vezu sa zvaničnim podacima o preduzeću ili pravnom licu, “već o privremenom identifikacionom broju koji se isključivo dodjeljuje zbog potrebe poštovanja pravila modela podataka, odnosno, softverskog rješenja u kojem je neophodna informacija o identifikacionoj oznaci.

“Isto se odnosi i za fizička lica. Napominjemo da Uprava ne izdaje privremene matične brojeve, već su upisani kroz bazu podataka privremeni identifikacioni brojevi, koji se koriguju saglasno podnesenom zahtjevu i dostavljanjem pravno valjane dokumentacije na osnovu koje se vrši upis PIB-a/mb pravnog lica, odnosno, isti postupak za fizička lica”, dodali su iz Uprave.

Utvrđivanje imovine nije nadležnost PU

Iz PU, koja bi ove godine prema najavama trebalo da pokrene 1.500 novih stečajeva, rečeno nam je da sa sajta Uprave za nekretnine koriste podatke „kao alat za pomoć pri pokretanju mjera naplate, a prilikom inspekcijskog nadzora, kao dijela mjera naplate, utvrđuje se kompletna nepokretna imovina iz knjiga poreskog obveznika, koje su kao takve prikazane u istima i u potpunosti su tačne“.

„Dešava se da adresa obveznika nije ispravno prijavljena, a sva postupanja u tim slučajevima su propisana Zakonom u upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, saopšteno je iz PU.

Kod predloga za otvaranje stečaja, kompletan proces je, kako napominju poreznici, u nadležnosti suda, koji sprovode i postupak utvrđivanja kompletne imovine i obaveza poreskog obveznika, formira stečajnu masu i vrši postupak naplate iz iste, dok je PU u tim slučajevima zastupljena kao povjerilac, u slučajevima gdje za to postoje zakonski uslovi.

„Imajući u vidu navedeno, upućujemo vas na nadležne organe Privredni sud i Upravu za nekretnine“, zaključili su iz PU.

Kastratović se ne slaže s ovim tumačenjem PU da se prebacuje težište problema na Privredni sud, odnosno, u krajnjem na stečajne upravnike koji su zaduženi za sprovođenje stečajnog postupka.

„PU je u svom radu obavezna da zna kojom imovinom raspolažu njeni dužnici i imala je zakonsku mogućnost, u svakom momentu da zaplijeni imovinu radi naplate obaveza prema državi, i da ne čeka da to se završava u stečajnom postupku. Smatram zakašnjelim reagovanjem PU gdje će država gubiti po dva osnova. Prvim što su dozvolili da nestane stečajna masa, jer su dužnici koji su bili pod njihovim nadzorom otuđili imovinu i druga šteta je što će prilikom zaključenja stečaja morati da izvrše povraćaj poreskog kredita drugih povjerilaca, vjerovatno zaboravljajući da oni nijesu jedini povjerioci“, zaključio je Kastratović.

Vođenje stečaja se zasniva na tačnim podacima

Saglasno propisima uz zahtjev za dostavljanjem informacija o vlasništvu na teritoriji Crne Gore, bez obzira da li je upisan tačan PIB ili matični broj, pretraga se vrši i po drugim atributima, u ovom slučaju po nazivu preduzeća i u uvjerenju koje izdaje Uprava za nekretnine.

“Vođenje stečajnih postupaka se zasniva na tačnim i pouzdanim podacima saglasno navedenom. Cilj Uprave za nekretnine jesu tačni i pouzdani podaci, ali moramo naglasiti da za kvalitetne podatke nije odgovorna samo Uprava već i imaoci prava na nepokretnostima. Svim korisnicima omogućen je on-line pristup podacima iz katastarskih evidencija u realnom vremenu kroz web aplikaciju e-Katastar i na osnovu uvida mogu u slučaju pogrešno unijetih podataka podnijeti zahtjev za korekciju istih”, naglasili su iz Kovačevićevog kabineta.

Ne mogu brzo izbrojati privremeno izdate brojeve

Na pitanje “Vijesti”, koliko je na nivou države ukupno izdato privremenih brojeva firmama, a koliko pojedinačno u Podgorici, Budvi, Baru i Kotoru, gdje je imovina pravnih lica najvrednija, iz Kovačevićevog kabineta su odgovorili da “baza podataka sadrži podatke o pravnim i fizičkim licima, te shodno tome nijesu posebno izdvojena preduzeća.

“Zbog nemogućnosti automatske pripreme podataka isključivo za preduzeća, nijesmo u mogućnost da iste dostavimo u kratkom vremenskom roku”, kazali su iz Uprave za nekretnine.