DUPLO VEĆA KAD JE RAČUNAJU SINDIKALCI

Potrošačka korpa u BiH je 1.000 eura, u CG bi trebalo da bude 1.200

U Crnoj Gori su u odnosu na BiH veće cijene električne energije i goriva, a i PDV je 21 odsto, dok je u BiH 17 odsto. Samo za prehrambeni dio korpe u Federaciji BiH je potrebno 390 eura, dok je u drugom entitetu 355 eura, a u Crnoj Gori je “za preživljavanje” 256 eura
0 komentar(a)
potrošačka korpa, Foto: Shutterstock.com
potrošačka korpa, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 19.03.2018. 06:59h

Potrošačke korpa u za četvoročlanu porodicu u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.060 eura a u Republici Srpskoj 970 eura, dok je u Crnoj Gori 629 eura.

Razlika je što u BiH potrošačku korpu računaju sindikati na osnovu optimalnih potreba četveročlane porodice, dok u Crnoj Gori to radi državni Zavod za statistiku na osnovu minimalnih potreba za “održavanje života”.

Član tima koji u BiH ispred sindikata učestvuje u računanju potrošačke korpe kazao je “Vijestima” da entitetske i državne vlasti priznaju njihovu potrošačku korpu kada se pregovara oko minimalne zarade, definisanja zarade ili naknada u kolektivnim ugovorima, ali da od njihove snage i mogućnosti države zavisi da li će i za koliko uspjeti da povećaju primanja radnika.

Na pitanje koliko bi prema njihovoj metodologiji mogla da iznosi stvarna potrošačka korpa u Crnoj Gori za četvoročlanu porodicu, sagovornik “Vijesti” kazao je da bi trebalo da bude za 100 do 200 eura veća nego u BiH.

“Kod vas su značajno veće cijene električne energije i goriva, a i PDV je kod nas 17 a kod vas 21 odsto. Realno bi bilo da u Crnoj Gori potrošačka korpa iznosi oko 1.200 eura za optimalne mjesečne potrebe četveročlane porodice u 21. vijeku”, kazao je sagovornik “Vijesti” koji nije želio da mu se pominje ime da se ne bi “zamjerio kolegama” u Crnoj Gori.

Za prehrambeni dio korpe u Federaciji BiH je potrebno 390 eura, dok je u drugom entitetu 355 eura. U Crnoj Gori je “za preživljavanje” potrebno 256 eura.

Sve preostalo u crnogorskoj korpi iznosi 372 eura, bez stroškova stanovanja, a u BiH neprehrambreni dio korpe iznosi još oko 650 eura.

Prosječno se u BiH za potrošačku korpu račanaju troškove stanovanja i komunalnih usluga koji staju još 320 eura, prevoz košta 110 eura, a odjeća i obuća 75 eura, za popravke i održavanje domaćinstva računa se 55 eura, za higijenu i njegu zdravlja 50 eura, a za obrazovanje i kulturu 45 eura.

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore zatražili su da Socijalni savjet na hitnoj sjednici raspravlja o metodologiji Monstata, koji je prema novoj metodologiji značajna približio minimalnu potrošačku korpu sa 629 eura i zvaničnu prosječnu zaradu od 512 eura. Iznos potrošačke korpe prema ranijoj metodologiji bio je 806 eura.

Iz USS su najavili da će ukoliko Monstat ne promijeni metodologiju na zahtjev Socijalnog savjeta, početi sa obračunom svoje potrošačke korpe prema metodologiji za optimalne potrebe četvoročlane porodice.

Član predsjedništva Socijalnog savjeta ispred USS-a Vukašin Zogović, nedavno je kazao i da sumnjaju da je prosječne plata 512 eura, jer prema podacima koje su oni dobili od Poreske uprave za obračunate i isplaćene zarade prosjek bi trebalo da bude 440 eura. Kako je kazao, razlog za tu razliku je što Monstat računa podatke samo od poslodavaca koji imaju 10 i više zaposlenih, a upravo su kod malih trgovina i zanatskih radnji, koje imaju do 10 zaposlenih, plate često i najniže.

Prosječna zarada u Bosni i Hercegovini je 439 eura, kako to računaju njihovi zavodi za statistiku.

Komšije traže minimalac od 319 eura

Savez samostalnih sindikata Federacije BiH nedavno je saopštio da su prema njihovom praćenju cijena i potrošačke korpe, troškovi života za proteklih šest mjeseci povećani za 200 konvertabilnih maraka ili 100 eura.

Zbog toga su pokrenuli zvanični zahtjev da se minimalna zarada u FBiH sa sadašnjih 406 maraka (207 eura) poveća na 623 marke (319 eura).

Minimalna zarada u Crnoj Gori je sada 193 eura, nije se mjenjala pet godina i najniža je u regionu.

Unija slobodnih sindikata i SDP su prije skoro godinu pokrenuli inicijativu za povećanje minimalne potrošačke korpe na polovinu prosječne, što bi bilo oko 250 eura. Unija poslodavaca saopštila je da su spremni da podrže povećanje minimane zarade ako se u Crnoj Gori uvede neoporezivi dio zarade koji postoji u zemljama u okruženju. Oni su naveli da su u regionu najveća opterećenja na zarade u Crnoj Gori.

Prema podacima Poreske uprave na iznos neto zarade do 250 eura osigurano je 77 hiljada zaposlenih ili 43 odsto od ukupnog broja registrovanih radnika.

Potpredsjednik Saveza sindikata FBiH Selvedin Šatorović kazao je i da je veliki broj radnika u privatnoj privredi u BiH (realni sektor) osiguran na minimalnu zaradu, da je to problem i države i da je to razlog zašto traže njeno povećanje.

“Ljudi zato idu iz zemlje. Isplativije je raditi na crno u EU”, rekao je Šatorović.

Preporučujemo za Vas