REAGOVANJE NA TEKST "VIJESTI"

Ministarstvo finansija: Bosna nas nije prestigla

Prosječna neto zarada u BiH računa se po istoj metodologiji koju koristi i Uprava za statistiku Crne Gore. To znači da je prema navedenoj metodologiji prosječna neto zarada u Crnoj Gori u 2018. bila 510 eura, a u BiH 460 eura, tvrde iz Ministarstva finansija
1497 pregleda 6 komentar(a)
Najavljuju da će smanjiti poreze i doprinose na zarade: Vlada, Foto: Savo Prelević
Najavljuju da će smanjiti poreze i doprinose na zarade: Vlada, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 06.06.2019. 18:57h

Povodom teksta „Napaćena Bosna prestigla ‘regionalnog ekonomskog tigra’“, reagovali su iz Ministarstva finansija jer je, kako tvrde, u njemu iznijeto više netačnih tvrdnji.

“Netačna je, paušalna i površna tvrdnja da je prosječna zarada u Bosni i Hercegovini veća od prosječne zarade u Crnoj Gori.

Prosječna neto zarada u BiH računa se po istoj metodologiji koju koristi i Uprava za statistiku Crne Gore, odnosno na osnovu ankete, bazirane na reprezentativnom uzorku poslodavaca o isplaćenim zaradama. Dakle, riječ je o isplaćenoj neto zaradi u posmatranom periodu, bez obzira na to da li su na nju isplaćeni porezi i doprinosi na zarade u istom mjesecu, odnosno bez obzira na to da li je u trenutku isplate predat IOPPD. To znači da je prema navedenoj metodologiji prosječna neto zarada u Crnoj Gori u 2018. bila 510 eura, a u BiH 460 eura.

Shodno tome, nije moguće porediti prosječno isplaćenu zaradu u BiH, koja se obračunava prema anketnoj metodi, sa prosječnom zaradom od 432 eura neto u Crnoj Gori, koju je objavila Poreska uprava na osnovu podnijetih prijava poreskih obveznika na osnovu poreza i doprinosa.

Moramo uzeti u obzir da podaci Poreske uprave, kao uprave koja je zadužena za naplatu poreskih prihoda, obuhvataju i naknade na koje se ne obračunavaju svi doprinosi, te nije moguće utvrditi podatak o prosječnoj zaradi prostim dijeljenjem sume bruto zarada sa brojem zaposlenih kako je to učinjeno. Tim više, u bazi Poreske uprave su evidentirani i zaposleni koji ne rade puno radno vrijeme, što smanjuje prosjek bruto zarade koju je objavila Poreska uprava u odnosu na zvanične podatke za 2018.

Zato podatke iz baze Poreske uprave treba prethodno obraditi da bi bili statistički upotrebljivi, budući da Poreska uprava nije proizvođač zvanične statistike zarada. To je veoma bitna metodološka razlika u odnosu na zvanične statističke podatke o prosječnoj zaradi i razlika koju je autor trebalo da uzme u obzir prilikom objavljivanja navodnih uporednih podataka o prosječnim zaradama po državama.

Podaci Poreske koriste se za praćenje određenih pojava usmjerenih na naplatu poreskog duga i povećanje poreskih prihoda, a ne za manipulaciju bilo da je ona plasirana putem medija, kao juče u ‘Vijestima’, bilo da je plasirana na konferenciji za novinare, kao danas, što je učinila jedna politička grupacija.

U programskom sadržaju su iznijete i paušalne ocjene o poreskim opterećenjima.

Poresko opterećenje rada u Crnoj Gori je na nivou prosjeka u Evropi. Uprkos tome, kontinuirano se radi na njegovom smanjenju, u cilju podizanja konkurentnosti i obezbjeđenja fiskalne održivosti.

U tom cilju, Vlada sprovodi niz mjera ekonomske politike koje obuhvataju i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju kojim se predlaže smanjenje stope doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca sa 4,3 % na 2,3 %, odnosno da se ukupno opterećenje zarade zaposlenog doprinosima smanji sa 34,3 % na 32,3 %. Time će opterećenje po osnovu doprinosa biti niže nego u nekim zemljama regiona zapadnog Balkana.

Od 1. januara 2020. godine će biti, shodno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, ukinut krizni porez, odnosno biće smanjena viša stopa sa 11 % na 9 %, čime će se dodatno smanjiti poresko opterećenje rada i stvoriti mogućnost daljeg povećanja zarada”, naveli su u reagovanju iz Ministarstva finansija.

Odgovor novinara “Vijesti” u sjutrašnjem broju

Preporučujemo za Vas