Kada će početi gradnja solarne elektrane na Veljem brdu kod Podgorice, koja bi koštala 75 miliona eura i za koju je studiju lokacije usvojio gradski parlament u oktobru prošle godine, još nije poznato. Iz Ministarstva ekonomije nije odgovoreno na pitanja “Vijesti”, a proteklih dana nije bilo moguće stupiti u kontakt sa firmom “SZ Green Energy”, koja je platila izradu studije.
Gradnja takozvanih obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori - malih hidroelektrana, vjetro i solarnih elektrana, vrlo je profitabilna jer je garantovana otkupna cijena za ukupnu proizvodnju a novac se obezbjeđuje sa posebne stavke na računima svih potrošača.
Ovo bi bila prva solarna elektrana u Podgorici koja se najavljuje još od 2016. godine kada je tada firma “Montenegro renewable energy” sa gradonačelnikom Podgorice Slavoljubom Stijepovićem sklopila ugovor o izradi studije lokacije za koju je trebalo da plati 20 hiljada eura. Međutim, ta firma čiji su osnivači bili Nik Camović i Hemantra Parvatharaj je ugašena 13. decembra iste godine, nakon samo 13 mjeseci postojanja i ukupnog prometa preko računa od 747 eura. Sedam dana nakon gašenja ove firme Stijepović mijenja odluku o izradi ove studije gdje sada kao investitora urbanističkog dokumenta navodi firmu “SZ Green Energy”. Zemljište koje obuhvata ovaj plan nalazi se na vrhu Veljeg brda, u državnom je vlasništvu i sa njim raspolaže Vlada.
Osnivač “SZ Green Energy” je njemačka firma “S&Z Energie Systeme”, koja se, kako je navedeno na njenom sajtu, bavi projektovanjem i izgradnjom solarnih elektrana a predstavništva ima u Italiji, Libanonu, Albaniji i Crnoj Gori.
Na sajtu ove njemačke kompanije, navode da su u saradnji sa Vladom u Crnoj Gori, tokom jedne i po godine izrađivali planove za nekoliko solarnih elektrana različitih veličina.
“Riječ je o projektima snage 1 x 10 MV, 2 x 15 MV i nekoliko projekata snage 40 MV za grad Podgoricu i turistička naselja u državi. Prvi projekat koji će biti sagrađen je solarna elektrana snage 40 MV na Veljem brdu na planini 280 metara nadmorske visine. Do sada smo imali puno sastanaka u različitim ministarstvima u Crnoj Gori. Reakcije su bile samo pozitivne i odgovorne osobe su se obavezale da će na svaki mogući način podržati brzu realizaciju ovih projekata. Urađeno je 80 odsto posla na preliminarnom planiranji i dobijanju građevinske dozvole”, navedeno je na sajtu ove kompanije.
“Vijesti” su od Ministarstva ekonomije još početkom jula zatražile odgovore na pitanja da li im se sada ili proteklih godine obraćao neki zainteresovani investitor za gradnju solarne elektrane na Veljem brdu u Podgorici i ako jeste koji i kada. Pitali su i da li Ministarstvo planira da uskoro pokrene proceduru javnog oglasa za valorizaciju ove lokacije za gradnju solarne elektrane, kada će to biti i u kojoj fazi su aktivnosti na ovom projektu. Ni poslije mjesec “Vijesti” nijesu dobile odgovor na ova pitanja.
Crna Gora je kao država - kandidat za članstvo u EU, dužna primjenjivati klimatsko-energetsku politiku EU.
Vlada se 2014. obavezala da će u 2020. godini trećina potrošene električne energije u Crnoj Gori biti iz obnovljivih izvora. Predstavnici ekoloških nevladinih organizacija tvrde da je Crna Gora, prema izdatim dozvolama za gradnju OIE i onih koji su u proceduri, već dostigla taj cilj i da bi trebalo da prestane sa gradnjom malih hidroelektrana.
Prva solarna elektrana u Crnoj Gori Briska gora kod Ulcinja, čija je izgradnja već počela, trebalo bi prve kilovate da proizvede krajem 2020. godine. Njena godišnja proizvodnja bila bi 100 gigavat-časova. Ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora - malih hidrolelektrana, vjetro i solarnih elektrana, prema energetskom planu, u 2022. godini isnosiće 750 gigavat-časova.
Korisnik prostora a nema ugovor sa Vladom
Iz Glavnog grada “Vijestima” je potvrđeno da je izrada ovog planskog dokumenta finansirana “od strane zainteresovanog korisnika prostora, saglasno članu 56 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata”.
“Shodno ugovoru od 22. 3. 2017. o finansiranju izrade Lokalne studije “Velje brdo - solarna elektrana” podnosilac inicijative “SZ Green Energy” d.o.o. je u potpunosti finansirao izradu predmetne LSL”, naveli su iz Glavnog grada.
U ovom listu nepokretnosti “SZ Green Energy” se ne navodi kao korisnik prostora, već je to Vlada. Nije poznato javnosti da su Vlada i ova firma potpisivali ugovor za ovo zemljište. Državno zemljište u dugoročni zakup za gradnju energetskih objekata može da se dodijeli samo nakon javnog oglasa i biranja najboljeg ponuđača.
Bonus video:
