Vlada je prekršila svoj zaključak iz marta prošle godine jer sudske postupke koje izgube njene institucija i dalje plaća iz državnog budžeta, a ni godinu i po od donošenja odluke nije poznato šta je uradila radna grupa koja je trebalo da nađe rješenje koje bi preduprijedilo veliki broj izgubljenih radnih sporova.
Iz državnog budžeta biće plaćeno 12,5 miliona eura na osnovu pravosnažnih presuda pristiglih na naplatu samo od početka godine do kraja septembra.
Vlada je na prošloj sjednici donijela odluku kojom novac iz budžeta sa računa Ministarstva finansija preusmjerava na račune državnih institucija koje su izgubile ove sporove, većinom sa svojim radnicima.
Iz kabineta premijera Duška Markovića nije odgovoreno na pitanja „Vijesti” zašto su iz državnog budžeta plaćeni sudski sporovi od 12,5 miliona eura za radne sporove, a ne sa stavke potrošačkih jedinica koje su izgubile te sporove, kao i da li je Vlada uradila analizu u vezi sa tim zašto nastaju ti sporovi i da li postoji plan kako bi se umanjila šteta po tom osnovu.
Vlada je 8. marta prošle godine, kada je razmatrala izvještaj zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države prema kojem je Vlada u 2017. izgubila radne sporove sa svojim zaposlenim vrijedne 11,6 miliona eura, donijela zaključke da će potrošačke jedinice koje gube sporove njih plaćati sa stavke odobrene za tu godinu, kao i da će pod Ministarstvom finansija biti formirana radna grupa koje treba da predloži rješenja kako bi se preduprijedio veliki broj tužbi zbog radnih sporova.
„U diskusiji o odlivu novca iz budžeta po osnovu tužbi zaposlenih u javnoj administraciji, Vlada je ukazala na zabrinjavajući odnos službenika prema državi i njenoj finansijskoj stabilnosti... Predsjednik Vlade je zatražio da sa ovog materijala do naredne sjednice Vlade bude uklonjena oznaka tajnosti sa obrazloženjem da ovakvi slučajevi ne samo da ne treba da budu sklonjeni od očiju javnosti, već da, naprotiv, svaki građanin treba da raspolaže informacijom o odnosu pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”, saopšteno je tada sa sjednice Vlade.
Najviše radničkih tužbi odnosi se na zakidanje zarada, neisplaćivanje toplih obroka, prevoza i regresa.
Protiv objavljivanja imena zaposlenih u državnoj upravi tada su bili sindikat i nevladin sektor, tražeći da se objave i imena visokih državnih funkcionera čijim je pogrešnim odluka država izgubila stotine miliona eura u aferama poput “Limenke”, izgubljenih državnih garancija, zaboravljenih petji na auto-putu, izgubljenih sudskih sporova u Strazburu... Protiv objavljivanja imena radnika bila je i Agencija za zaštitu ličnih podataka.
Prebacivanje tereta na institucije koje su izgubile sporove, kako je tada objašnjeno, trebalo je da bude kazna za rukovodioce tih službi jer bi onda morali da prestanu da krše prava svojih radnika da bi izbjegli nove tužbe, a izgubljeni novac morali bi da štede na drugi način, što bi ih prikazalo nestručnim.
„Vlada će preispitati odgovornost starješina zbog toga što dio odgovornosti za nastanak ovog problema svakako snose i starješine organa. Naravno, već i ovlašni uvid u ove slučjeve koji su iznijeti u javnost pokazuje da imamo problem sa lojalnošću i službeničkom etikom”, kazano je tada iz Markovićevog kabineta, ali sada ne odgovaraju na pitanja.
Plaćanjem izgubljenih sudskih troškova iz budžeta aboliraju se od odgovornosti starješine koje gube sporova i godinama pričinjavaju štetu državnoj kasi.
Državna revizorska institucija je u martu 2016. godine u izvještaju o izdacima iz budžeta za sudske sporove navela da je po ovom osnovu iz državnog trezora od 2012. do 2014. plaćeno 50,2 miliona eura. DRI je tada dala preporuku da se odgovornost starješina podstanke tako što bi se ti troškovi plaćali iz budžeta njegove institucije, kao i da se analizira zašto se gubi ovoliko radnih sporova.
Vlada je tek dvije godine kasnije usvojila zaključke kojim se obavezala da će postupiti po preporukama DRI, ali ih i dalje ne poštuje. U međuvremenu, šteta od izgubljenih sporova u 2017. iznosila je 11,6 miliona eura a u 2018. godini 16,5 miliona eura.
Najviše novca se gubi zbog MUP-a, ali i sudova i tužilaštva
Za devet mjeseci ove godine iz budžete će biti plaćeni sporovi koje su izgubile 42 državne institucije.
Pojedinačno najviše sporova, prema odluci Vlade o preusmjeravanju novca, izgubilo je Ministarstvo unutrašnjih sporova, na čijem čelu je Mevludin Nuhodžić, za koje iz državne kase treba platiti 2,77 miliona eura. MUP vrši nadzor i nad Upravom policije, koja je samostalan organ i koja je dodatno izgubila sudske sporove vrijedne 1,43 miliona eura.
Sporove sa svojim zaposlenim gubili su i sudovi i tužilaštvo, tako je da njihov zbirni ceh 3,2 miliona eura.
Ministarstvo odbrane, na čijem čelu je Predrag Bošković, izgubilo je sporove vrijedne 1,15 miliona eura, a iz tog resora su saopštili ranije da preduzimaju sve mjere da rješavaju sporove bez suda te da su manji izdaci nego u prethodnom periodu.
Ministarstvo ekonomije, kojim rukovodi Dragica Sekulić, izgubilo je sporove vrijedne 765 miliona eura. Resor saobraćaja i pomorstva ministra Osmana Nurkovića, napravio je po ovom osnovu gubitak od 211 hiljada eura, ali je i njegova Uprava za saobraćaj izgubila dodatne sporove od 656 hiljada eura.
Ministarstvo finansija Darka Radunovića, koje je trebalo prema zaključku iz 2018. godine da preduprijedi ovu pojavu, izgubilo je sporove u iznosu od 613 hiljada eura. Generalni sekretarijat Vlade, koji je pripremao ove zaključke, izgubio je sporove od 267 hiljada eura.
I neke manje uprave doprinijele su ovim gubicima značajnim sumama, pa je tako Uprava za imovinu izgubila 431 hiljadu eura, a Uprava za šume 211 hiljada.
Bonus video:
