Ministarstvo: VE “Možura” neće dići račune za struju

U podgoričkom Osnovnom sudu se vodi spor o ovom poslu. Budvanin Vladimir Popović i Španac Carles Collu Palou su prije više od šest godine podnijeli tužbu protiv prvih partnera Vlade u tom projektu - firmi “Fersa Energias Renovables”, “BWP Montenegro” i “BWP Europe Consulting”
3241 pregleda 5 komentar(a)
Sa svačanog puštanja u rad vjetroelektrane kod Ulcinja, Foto: Sasa Matić
Sa svačanog puštanja u rad vjetroelektrane kod Ulcinja, Foto: Sasa Matić

Vjetroelektrana (VE) “Možura“ od juče je i zvanično puštena u rad i dio je energetskog sistema Crne Gore.

Ceremoniji, na kojoj su ministarka ekonomije Dragica Sekulić i ministar energetike i vodosnabdijevanja Malte Džo Mici ozvaničili rad VE, prisustvovali su i premijeri Crne Gore i Malte, Duško Marković i Džozef Muskat.

Proizvodni objekat je snage 46 megavata (MW) i vrijednosti 90 miliona eura, a ima 23 pojedinačne vjetrenjače snage od po 2 MW. “Vijesti” su pitale Ministarstvo ekonomije koliko je učešće VE “Možura” i kako će se to odraziti na novembarske račune za struju, a iz Vladinog resora su saopštili da neće biti nikakvog uticaja. “Kada je u pitanju uticaj na novembarske račune za struju, njega neće biti. Vlada je u maju ove godine, izmjenama i dopunama Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, ukinula naknadu za podsticanje za sva domaćinstava za prvih 300 kilovat-sati, dok je naknada za potrošnju preko 300 kWh ograničena na zatečeni iznos. To znači da po osnovu ulaska u pogon novih elektrana, neće biti rasta cijena energije za potrošače u zemlji”, obrazložili su iz Ministarstva.

Dodali su da, imajući u vidu da su projekti gradnje elektrana započeti u protekle dvije godine zasnovani na tržišnim cijenama, bez podsticaja, “njihov ulazak u pogon u budućnosti će zapravo podsticati smanjenje tržišne cijene energije”.

Kad je Vlada ukinula nižu naknadu za podsticaj OIE, obrazloženo je da će taj novac za proizvođače biti obezbijeđen kroz ekološku naknadu koju plaćaju zagađivači državnom budžetu. VE “Možura” je u probnom radu od decembra 2018. godine, a iz Ministarstva kažu da je period testiranja uspješno okončan. Iz Vlade je saopšteno da investiciju VE “Možura” kod Ulcinja realizuju malteška državna kompanija “Enemalta” i kompanija “Malta Montenegro Wind Park”, čije je sjedište na Malti. Prema ugovoru o dugoročnom zakupu zemljišta, ova elektrana, po isteku zakupa, treba da pređe u trajno vlasništvo države Crne Gore 2035. godine.

Druga po veličini vjetroelektrana u državi godišnje će proizvoditi oko 120 gigavat-časova energije, supstituišući uvoz energije u vrijednosti od oko šest miliona eura.

“Ovo je prvi put da naša kompanija u državnom vlasništvu ulazi na prostor druge države i to u jednoj oblasti koja je važna, a to je energetika. Za nas je ovo jedna nova lekcija i veliki znak povjerenja koje gajimo prema vašoj zemlji”, izjavio je premijer Malte Džozef Muskat nakon jučerašnjeg razgovora sa crnogorskim premijerom. Premijer Marković je rekao da je, pored projekta u oblasti energetike, zajednički prepoznat i niz mogućnosti za unapređenje saradnje u brojnim oblastima.

„Turizam, poljoprivreda, zdravstvo su samo neka od polja u kojima vidimo potencijale za snažnije povezivanje naših zemalja. Malta je za nas primjer ekonomski uspješne male evropske zemlje koja je cjelovito iskoristila svoje potencijale“, rekao je Marković. Ministarka Sekulić je kazala da činjenica da je zemlja članica EU prepoznala potencijal projekta, ujedno ocjenjujući Crnu Goru kao atraktivnu i pouzdanu investicionu destinaciju, “najbolja su potvrda ambijenta koji smo kreirali“.

„Kada tradicionalno oprezni investitori dođu u Crnu Goru, druga promocija skoro da nije ni potrebna“, istakla je Sekulićeva.

Suđenja zbog sumnji u korupciju bivših partnera

Ugovor o zakupu zemljišta i izgradnji VE “Možura” potpisan je 2010. sa konzorcijumom “Fersa & Čelebić”, u čijem sastavu su bili španska “Fersa Energias Renovables” i “Čelebić” iz Podgorice, koji je u međuvremenu napustio posao.

Prema tom ugovoru, vlasnici VE dobijaće subvencije po osnovu “zelene investicije” od 115 miliona eura za 12 godina rada. Tužilaštvo izviđa ovaj slučaj zbog sumnji u korupciju, nakon privatnih tužbi bivših partnera.

U podgoričkom Osnovnom sudu se vodi spor o ovom poslu. Budvanin Vladimir Popović i Španac Carles Collu Palou su prije više od šest godine podnijeli tužbu protiv prvih partnera Vlade u tom projektu - firmi “Fersa Energias Renovables”, “BWP Montenegro” i “BWP Europe Consulting”.

Tužbu su podnijeli, jer im, kako tvrde, nije isplaćena provizija od po 2.000.000 eura, za ugovaranje posla. U spisima predatim uz tužbu pominju se i sumnje u postojanje visoke korupcije u poslu izgradnje vjetroelektrana na Možuri.

Budvanin i Španac navode da je njihov zadatak bio da obezbijede “Fersi” ovaj posao preko firme “BWP Montenegro” čiji je zastupnik bila Milena Popović, ćerka dugogodišnjeg sindikalnog lidera Danila Popovića.

Direktorica “Ferse” Anabel Lopez tvrdila je tokom tog postupka da je jedina firma koja je bila zadužena za dobijanje dozvola za izgradnju vjetrenjača na Možuri bila firma “BWP Europe Consulting”, te da “Fersa” ni s kim drugim nije sarađivala prije potpisivanja ugovora sa Vladom.

Međutim, ispostavilo se da “BWP Europe Consalting” nikada nije osnovana.

Prema dokumentu iz registra u Barseloni, u koji su “Vijesti” imale uvid, takva firma nikada nije registrovana u toj zemlji. Nakon potvrde iz španskog registra, otvorena je dilema kako je “Fersa” mogla potpisati ugovor sa nekim ko ne postoji i kome su otišle pare za koje oni navodno tvrde da su ih dali “BWP Europe Consultingu”. U ugovoru koji je potpisan između “Ferse” i “BWP Europe” piše da je “Fersa” upravo “BWP Montenegru” trebalo da isplati 100.000 eura po megavatu.

U međuvremenu druga tužena firma “BWP Montenegro” otišla je u stečaj.

“Fersa” je 2015, uz saglasnost Vlade, prava i obaveza iz ugovora o zakupu prenijela na novog zakupca, kompaniju “Enemalta plc”, čiji je većinski vlasnik Vlada Malte.

U obrazloženju Vladine odluke navedeno je tada da su vlasnici kompanije „Malta Montenegro Wind Power JV Ltd” - “International Renewable Energy Development Limited” sa Malte koja ima 70 odsto učešća, „Vestigo Clean Energy I Limited” iz britanske of-šor zone sa ostrva Gernzi, kao i „Envision Energy Internacional Limited” iz Hong Konga koja ima udio od 10 odsto.

Bonus video: