POSLODAVCI NISU SPREMNI DA ZARADU PODIJELE SA ZAPOSLENIMA

Raste profit preduzeća, a radnicima mrvice

Procenat rasta profita crnogorskih kompanija značajno veći od rasta prosječne zarade. Podaci pokazuju i značajn rast jaza između bogatih i siromašnih
8217 pregleda 10 komentar(a)
Nenagrađivanje radnika za uspjeh nosi rizik odlaska dobrih radnika (Ilustracija), Foto: Shutterstock
Nenagrađivanje radnika za uspjeh nosi rizik odlaska dobrih radnika (Ilustracija), Foto: Shutterstock

Firme u Crnoj Gori su tokom prošle godine prijavile 830 miliona eura neto profita ostvarenog u 2018. godini, što je rast od 11 odsto u odnosu na 2017. Broj firmi koje prikazuju profit povećan je za deset odsto na 11,314, a naplata poreza na dobit firmi povećana je za devet odsto.

Međutim, i pored ovakvog rasta profitabilnosti privrede, prosječna zarada u 2018. porasla je za svega jedan euro ili 0,2 odsto na 511 eura. U 2019. godini, uz rast minimalne zarade za 15 odsto što je takođe trebalo da utiče na rast prosječne plate, i smanjenja poslodavcima doprinosa na bruto zarade, prosječna zarada je povećana za svega četiri eura ili 0,8 odsto.

Ovo pokazuje da značajan broj poslodavaca u Crnoj Gori nije spreman da svoj profit podijeli sa radnicima koji su i doprinijeli da ostvari zaradu.

Podaci dobijeni na osnovu izvještaja predatih Poreskoj upravi pokazuju da profit raste kod velikih kompanija sa preko 250 radnika, kao i kod malih koji imaju manje od 50 radnika, dok srednja preduzeća imaju pad prikazanog profita. Kod najvećih kompanija prosječan rast profita iznosi 16 odsto, kod srednjih je u padu za oko osam odsto, a kod malih ima rast od 90 odsto.

Analitičari za ovu oblast, koje su “Vijesti” kontaktirale, nijesu bili voljni da javno komentarišu kako je moguće da postoji ovolika razlika između rasta profita i zarada zaposlenih.

“Svakako je jasno da vlasnici profitabilnih firmi nedovoljan dio profita dijele sa zaposlenima ili to rade mimo zvanične evidencije, odnosno takozvanim isplatama “na ruke”.

Dugoročno takvi poslodavci mogu da izgube jer će im najbolji radnici otići. Nažalost, zbog toga i imamo povećan trend odlazaka mladih i stručnih radnika u inostranstvo. Da bi se uradile neke detaljnije analize potrebni su kvalitetniji statistički podaci, a mi ih, nažalost, nemamo”, kazao je jedan od sagovornika “Vijesti”.

Sagovornik iz privrede kaže da ovakvi podaci pokazuju da u značajnom broju firmi postoje uslovi za rast zarada, ali navodi da su mnogi poslodavci oprezni jer je lako jedne dobre godine povećati zarade, ali da ih je teže smanjiti ako dođe gore vrijeme

“Takođe, nekoliko velikih kompanija značajno utiče na taj rast profita. Na primjer, Elektroprivreda je u 2018. imala profit od 44 miliona, a godinu prije ga nije imala. U građavinarstvu postoji veliki rast profit, a zvanična prosječna zarada u tom sektoru je godinama ista oko 450 eura, što podstiče sumnju da se dio zarada isplaćuje na ruku ili da su radnici angažovani na crno”.

Ekonomski fakultet iz Banjaluke je prošle godine analizirao tržište rada u toj državi, kako bi, između ostalog, otkrili zašto im odlaze mladi radnici. Analiza je pokazala da je produktivnost privrede u trogodišnjem periodu rasla po stopi od deset odsto dok je rast zarada bio manji od dva odsto.

Zaključak im je bio da postoje mogućnosti za značajni rast zarada, ukoliko bi se zadržala ta produktivnost uz smanjenje dažbina na zarade.

U Crnoj Gori slične analize nijesu rađene.

Iz Unije slobodnih sindikata “Vijestima” su kazali da ekonomsko-socijalni položaj nikako ne prati rast BDP-a, kao i da su minimalna povećanja prosječne zarade niža od rasta inflacije.

“Posmatrajući period od januara 2011. do danas, prema podacima Monstata, prosječna zarada u Crnoj Gori stagnira. Sa druge strane, imamo činjenicu da je inflacija u istom periodu iznosila preko 15%. Šta tek reći ako imamo u vidu činjenicu da domaćinstvo sa tri minimalne zarade jedva da može pokriti iznos minimalne potrošačke korpe, koja je u decembru 2019. godine iznosila 646,7 eura (bez uključene rente - troškove za stanovanje). Prema zvaničnoj statistici, svaki četvrti građanin je u riziku od siromaštva, skoro svako drugo domaćinstvo se bori da preživi, a 40% djece živi u domaćinstvima koja imaju rizik od siromaštva i socijalne isključivosti”, naveli su iz USS-a.

Oni ističu da ovakvi podaci jasno govore da je standard građana Crne Gore daleko od zemlje koja se predstavlja kao „ekonomski tigar“ regiona.

“Potrebno da svi zajedno radimo i doprinesemo rastu životnog standarda, jer je to jedini način da osiguramo dostojanstvene uslove života i rada naših građana, da osiguramo budućnost naše djece i mladih i spriječimo ‘odliv mozgova’ u inostranstvo koji je, u prethodnih nekoliko godina, uzeo previše maha. USS je u avgustu 2019, resornim ministarstvima i Uniji poslodavaca, uputila inicijative za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta kako u javnom tako i u privatnom sektoru i inicirala pregovore na ovu temu koja nužno mora biti u fokusu svih donosilaca odluka ukoliko iskreno žele da unaprijede standard naših građana”, naveli su iz USS-a.

Smanjene doprinosa nije uticalo na rast zarada

U julu prošle godine su sa povećanjem minimalne zarade sa 193 na 222 eura, smanjeni i doprinosi na zdravstveno osiguranje za dva odsto bruto zarade. To je bio dio doprinosa na “teret poslodavca” i oni su mogli, ali nijesu morali da olakšanje podijele sa zaposlenima.

“Prema saznanjima USS-a, smanjenje navedenih doprinosa nije rezultiralo povećanjem zarada, jer su poslodavci zadržali svoje pravo i izabrali da se smanjenje pretoči u njihovu korist, a ne u korist zaposlenih. Od januara 2020. godine je ukinut krizni porez, koji je uveden kao privremena mjera ‘dopune budžeta’ još 2013. godine, a čija je primjena trajala punih 7 godina. Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da poslije njegovog ukidanja, to pretoče u povećanje zarada zaposlenih”, istakli su iz ove sindikalne centrale.

Oni navode da njihova višegodišnja kampanja urodila plodom povećanjem minimalne zarade, ali da će i u 2020. insistirati na njenom daljem povećanju da bi dostigla 50 odsto prosječne zarade.

Preporučujemo za Vas