Vlada više od pet godina ne završava predlog zakona o fondu za ugljovodonike, kojim treba da bude uređen posebni investiciono-štedni fond u koji će se slivati dio prihoda od poreza po osnovu ostvarene dobiti kompanija koje dobijaju posao za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju. To nije ni u ovogodišnjem programu rada izvršne vlasti.
Kada se može očekivati utvrđivanje predloga zakona, u Ministarstvu finansija “Vijestima” nijesu mogli precizirati, a krajem 2018. godine su ga najavili za prošlu godinu. Iz tog resora sada tvrde da “nijesu u kašnjenju, već je riječ o kompleksnoj materiji i bitno je da se pripremi kvalitetan zakon”.
Prvo istražno bušenje, koje će pokazati ima li nafte u crnogorskom podmorju, očekuje se u prvoj polovini ove godine.
Dva miliona od naknada
“Ako uzmemo u obzir da će prvo istražno bušenje da se desi tokom ljeta ove godine, za očekivati je da ćemo početkom 2021. imati informaciju o ugljovodoničnoj potencijalnosti na predmetnim blokovima. Potencijalna proizvodnja u savršenom scenariju može početi nakon tri godine. Potencijalni prvi prihodi od proizvodnje, koji bi bili sredstva ovog Fonda, neće biti ostvareni još par godina nakon toga”, objasnili su u Ministarstvu finansija.
U državni budžet se po osnovu plaćenih naknada za dodijeljene koncesije za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju od 2016. godine, kada je država potpisala prvi ugovor za taj posao sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek, slilo nešto više od dva miliona eura.
“Koncesionari po osnovu oba ugovora redovno ispunjavaju sve svoje obaveze, uključujući obaveze plaćanja naknade za površinu po osnovu koje je budžetu Crne Gore već uplaćeno nešto više od dva miliona eura. Naknada za površinu se plaća unaprijed tako da je obaveza za 2020. godinu ispunjena u decembru 2019. godine. Ova naknada se već treću godinu za redom usklađuje sa inflacijom, tako da je došlo do uvećanja obaveza za naknadu u odnosu na prvobitno utvrđenu obavezu”, naglasili su u resoru kojim rukovodi ministar Darko Radunović.
Ako počne proizvodnja, od ukupnog prihoda - fondu će pripadati 85 odsto, a državnom budžetu 15 odsto.
Predlog zakona o fondu za ugljovodonike u Skupštini je trebalo da se nađe do 31. decembra 2014. godine, što se nije dogodilo. Nakon toga, Vlada je sredinom 2016. godine utvrdila izmjene i dopune zakona o porezu na ugljovodonike i predložila da se umjesto posebnog zakona o fondu za ugljovodonike donese uredba prema kojoj će on biti formiran najkasnije do 31. decembra 2017. godine. Ta namjera izvršne vlasti da važno pitanje uredi uredbom, kao nižim aktom, koju bi kasnije mogla da mijenja, nije dobila zeleno svjetlo u parlamentu.
Kvalitet preči od rokova
“Do pomjeranja najavljenih rokova za izradu zakona o naftnom fondu došlo je zbog logističkih prepreka u radnom procesu. Riječ je o tome da je jako mali broj eksperata u ovoj oblasti na globalnom nivou, i mi smo, u želji da angažujemo najrelevantnije stručnjake i istovremeno, obezbijedimo najoptimalnije rješenje za potrebe Crne Gore, odlučili da kvalitet konačnog zakonskog rješenja stavimo ispred zadatih rokova. Imamo policy paper (javnu politiku koja bi trebalo da bude prenesena u zakon) kojim su precizirane smjernice, načela i ciljevi koji bi trebalo da budu definisani ovim zakonom”, odgovorilii su u Ministarstvu finansija na pitanje zašto kasni donošenje zakona o fondu.
Iz Vladinog resora dodaju da je pred njima zadatak da ovoj ideji daju pravni obris i definišu način na koji će fond obavljati svoju osnovnu finkciju, a to je da kao štedno investicioni fond ostvaruje dodatnu vrijednost na finansijskom tržištu.
“Nadamo se da ćemo o ovom pitanju sljedeći put govoriti kada bude na javnoj raspravi. Ponavljamo, nijesmo u kašnjenju, riječ je o kompleksnoj materiji i vjerujemo da smo napravili dobru procjenu kada smo odlučili da na uštrb roka koji nije od suštinskog značaja, pripremimo kvalitetan Zakon o naftnom fondu”, kazali su u Ministarstvu.
Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa - prvi sa konzorcijumom Eni/Novatek 2016. godine, a drugi sa grčkom kompanijom Energean 2017. godine.
Šta dobija država
Udio države u planiranim prihodima od naftne djelatnostti definisan je Zakonom o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika i Zakonom o porezu na ugljovodonike. “Država će sav prihod od proizvodnje nafte i gasa ubirati kroz dvije zakonom definisane naknade. To su naknada za površinu, naknada za proizvedenu naftu i gas i kroz porez na ugljovodonike koji iznosi 54 odsto neto profita od aktivnosti proizvodnje ugljovodonika ostvarenih na teritoriji Crne Gore”, objašnjeno je ranije u Vladi.
Bonus video:
