"DRŽAVA NA PUTU STABILNOG EKONOMSKOG RASTA"

Golubović: Pravi je trenutak za otvaranje pitanja smanjenja fiskalnog opterećenja zarada

„Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije", rekao je Golubović
1310 pregleda 3 komentar(a)
Sa okrugolog stola, Foto: PKCG
Sa okrugolog stola, Foto: PKCG

U Crnoj Gori je pravi trenutak za otvaranje pitanja mogućnosti smanjenja fiskalnog opterećenja zarada, s obzirom na to da se država nalazi na putu stabilnog ekonomskog rasta i sprovodi uspješnu fiskalnu konsolidaciju, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović.

PKCG je danas, u saradnji sa Udruženjem pravnika, organizovala okrugli sto na temu „Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zarade (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžetskih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa”.

Golubović je kazao da je to pitanje sastavni dio mjera za podsticanje i afirmaciju privrednih aktivnosti, jer je poreski sistem važan činilac poslovnog i investicionog ambijenta.

„Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije", rekao je Golubović.

Porezi i doprinosi na zarade, prema mišljenju privrednika, predstavljaju jedan od najznačajnijih troškova poslovanja, a Golubović ističe da analize nedvosmisleno pokazuju da je fiskalno opterećenje rada u Crnoj Gori još visoko.

On je podsjetio da učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada iznosi 39 odsto, dok prosječno opterećenje zarada u razvijenim zemljama OECD-a koje karakteriše znatno veća produktivnost rada, iznosi 36,1 odsto.

„I u odnosu na zemlje Regiona, naročito ako se posmatraju minimalne i prosječne zarade, fiskalno opterećenje u Crnoj Gori je znatno veće. Ovo je posledica činjenice da većina zemalja Regiona primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na dio zarade“, kazao je Golubović.

Prema njegovim riječima, oporezivanje rada predstavlja najvažniji prihod države, pa svaka promjena mora biti pažljivo odmjerena, kako bi zaista proizvela efekte u korist privrede, smanjenja odliva radne snage i bržeg ekonomskog razvoja.

„Podaci za Crnu Goru ukazuju da smanjenje poreskog opterećenja za jedan procentni poen utiče na pad stope nezaposlenosti za 0,72 procentna poena. Smanjenje poreskog opterećenja za pet procentnih poena snizilo bi stopu nezaposlenosti za 3,6 procentnih poena“, kazao je Golubović.

On smatra da bi se kratkoročni pad budžetskih prihoda, uzrokovan smanjenjem doprinosa na zarade, neutralisao na srednji i duži rok i prešao u rast, kroz povećanje zaposlenosti i proširenja poreske baze.

Golubović smatra da, uz fiskalno rasterećenje zarada, važan faktor u afirmaciji povoljnog poslovnog ambijenta, predstavlja i obrazovanje, kao bitan preduslov privrednog rasta.

„Privredna komora prepoznaje obrazovanje kao nosioca konkurentnosti i zapošljavanja, pa kroz pokretanje novih programa, predmeta i obuka, nastoji da osnaži sve segmente obrazovnog sistema, a naročito one u kojima dominira digitalna ekonomija“, kazao je on.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, istakao je da je poreski sistem u Crnoj Gori zasnovan na jednostavnim zakonskim rješenjima i izuzetno konkurentnim poreskim stopama.

„Naravno da je neophodan kontinuitet u stvaranju pretpostavki da se naš sistem, posebno u segmentu poreskog opterećenja rada, učini konkurentnijim, s obzirom na slična kretanja i u regionu, odnosno u onim državama koje su nama direktna konkurencija“, rekao je Paunović.

On je naglasio je da svaka promjena poreskog opterećenja proizvodi kompleksne efekte, direktne i indirektne, na cio sistem.

„Smanjanje poreskog opterećenja zarada imalo bi stimulativan efekat na privredu, ali se mora uzeti u obzir socijalna komponenta i voditi računa o održivosti rješenja“, kazao je Paunović.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović istakao je uspješnu saradnju sa Privrednom komorom.

„Oblik saradnje, na koji smo obostrano ponosni, je i organizacija okruglih stolova na kojima su predavači najeminentniji pravnici iz regiona“, rekao je Radulović.